Za jedne je mirovinska budućnost crna i neizvjesna, siromašna i za mlade obeshrabrujuća. Ipak, stavimo li optimistične naočale, mogla bi biti prilika za rast i život...
U začecima mirovinskog sustava kakvog znamo, ljudi su živjeli šezdesetak godina. Danas je situacija posve drugačija i ljudi su u tim godinama premladi za mirovinu, smatra...
Povećanje dobi za umirovljenje europski je trend pa je tako i Hrvatska pokušala postaviti granicu na 67, ali joj to nije pošlo za rukom. Naime, Vlada...
Iako često kritiziramo hrvatski mirovinski sustav i smatramo da je dob za umirovljenje previsoka, u mnogim europskim zemljama uvjeti su bitno stroži.
Razlike među državama članicama Europske unije su značajne, s obzirom na to da dob izlaska s tržišta rada i zdravstveno stanje nacije izravno utječu na brojke.
Nije želio prihvatiti mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, već je zahtijevao naknadu za nezaposlene do završetka 65 godina života.
Vlada se u sklopu Nacionalnog programa oporavka obvezala da će 20 godina od početka posljednje velike reforme napraviti analizu mirovinskog sustava te je taj posao povjeren...
Koja su prava radnika koji žele ostati na radnom mjestu, iako su navršili godine i staž propisane za umirovljenje? Pravnici odgovaraju kakva je uloga poslodavca u...
Slično kao i u Hrvatskoj, češki mirovinski sustav ugrožen je zbog sve dužeg životnog vijeka i niske stope nataliteta. Starije generacije nisu rodile dovoljno radnika koji...
Ljudi žive sve dulje, a svakodnevni život postaje sve skuplji. Možda je vrijeme da ponovno razmislite o odlasku u mirovinu.
U Njemačkoj se sve manje ljudi odlučuje na mirovinu. Ljudi u dobi od 63 do 67 godina češće se odlučuju raditi, pokazali su službeni vladini podaci,...
U većini zemalja Europske unije uglavnom se ide u redovnu starosnu mirovinu sa 65 godina. Međutim, zbog povećanja očekivanog trajanja života, mnoge neke članice su podigle...
Torijevac, koji je bio pregovarač bivšeg premijera Borisa Johnsona za Brexit, iznio je primjedbe na stranačkom konferencijskom događaju o budućnosti konzervatizma.
Ovi podaci ukazuju na promjene u dinamici umirovljenja i dugovječnosti njemačkog stanovništva te moguće utjecaje novih trendova na gospodarstvo i društvo.
Kad je uveden mirovinski sustav krajem 19. stoljeća, ljudi su u prosjeku živjeli 60 godina, a u mirovinu se odlazilo sa 70. Danas živimo u prosjeku...
Političari već godinama pokušavaju radnike zadržati dulje na poslu posebno žene, također kako bi se suprotstavili prijetnji siromaštva u starosti.
Trenutna starosna granica za odlazak u mirovinu uključuje dvije vrste: prijevremenu i standardnu.
'Jedna opcija za pomoć ljudima koji nedovoljno štede je povećanje iznosa državne mirovine. No, to nije izgledno.'
Njemačka je sve više zemlja starih ljudi. Mirovinski sustav je već sad pod opterećenjem zbog loše demografske slike. Je li rješenje u odlasku u mirovinu sa...
Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.
