Najava Vlade Crne Gore da će početkom godine povećati samo minimalne mirovine, sa sadašnjih 300 na 450 eura, izazvala je podjele među umirovljenicima. Jedni su ogorčeni i tvrde da ih Vlada diskriminira jer povećanje nije linearno za sve umirovljenike. Navode i da to nije pravedno, jer degradira one koji su radili duže i ulagali više u mirovinski fond, javlja RSE
Kao primjer navode da bi prosvjetni radnik sa 40 godina staža, čija je mirovina nešto iznad 450 eura, bio izjednačen sa nekim tko je radio samo 15 godina. Drugi smatraju da bi bilo pravedno da povećanje najprije dobiju najugroženiji, ali nakon toga i ostali umirovljenici. Prosječna penzija u Crnoj Gori je 426 eura.
Iz Vlade Milojka Spajića su za Radio Slobodna Europa (RSE) naveli da je povećanje samo minimalnih mirovina” u svojoj suštini antidiskriminacijsko jer se, kako navode, ta kategorija stanovništva najteže bori sa inflacijom i troškovima života. Dodaju da “sljedeća faza podrazumijeva usklađivanje rasta ostalih mirovina četiri puta godišnje”.
Povećanje minimalnih mirovina je obećanje iz kampanje za lipanjske izbore pokreta Europa sad premijera Spaića. Osim povećanja mirovina, obećali su povećanje minimanih plaća sa 450 eura na 700, a onih prosječnih sa sadašnjih 800 na skoro 1.000 eura. Obećano je i skraćenje radnog vremena.
No, ne zna se iz kojih fondova će se provesti povećanje mirovina od 1. siječnja 2024. Prema podacima Ministarstva financija, minimalne penzije prima oko 30.000 građana. Na pitanje RSE odakle će se osigurati novac za povećanje minimalnih mirovina, iz Vlade nije konkretno odgovoreno, osim da će “svaki rashod biti pokriven posebnim prihodom”.
Kazali da se programom “Europa sad 2” planira kasnije povećanje svih mirovina i da je “prvi korak u realizaciji tog cilja povećanje minimalnih”. Premijer Milojko Spajić još nije objavio ekonomski program “Europa sad 2”, ali se u odgovoru Vlade navodi da će detalji programa “uključujući plan i dinamiku povećanja mirovina biti objavljeni blagovremeno”.
