Umirovljeničke udruge i dalje traže uvođenje 13. mirovine kako bi se olakšao život umirovljenika u vrijeme visoke inflacije dok Vlada Republike Hrvatska još uvijek razmatra tu opciju. Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić za Nacional kaže da ideja 13. mirovine možda nije najbolje rješenje za probleme umirovljenika.
“Za sada još nije obznanjeno na koji bi se točno način 13. mirovina trebala isplaćivati i u kojim iznosima, zato je i teško reći koliko će ona pomoći umirovljenicima. Ako bi to bilo ono što sam naziv sugerira, da umirovljenici naprosto dobiju još jednu svoju mirovinu, bilo jednokratno, bilo u dvije ili tri rate i da to bude definirano kao trajno pravo, onda na to možemo gledati kao na povećanje mirovine za 8,3 posto. Možda će netko reći da to nije puno, no svakako nije niti malo. A s obzirom na broj umirovljenika, radi se vrlo visokom izdatku za državni proračun”, analizira Nestić.
“Taj se iznos treba financirati iz drugih proračunskih izvora jer uplaćeni mirovinski doprinosi niti do sada nisu bili dovoljni za pokrivanje svih izdataka za mirovine. No možda se neće ići u tom smjeru. Možda se misli na isplatu čiji se iznos određuje po nekog drugom ključu, od toga da svi dobiju isti iznos do opcije da imamo nekoliko isplatnih razreda, ovisno o visini mirovine. Kako u Hrvatskoj nema tradicije niti 13. plaće, pa onda niti 13. mirovine, mislim da ne treba uvoditi novu praksu i izmišljati nešto novo, već da je bolje razmišljati da se dodatna sredstva za mirovine iz proračuna i rast iznosa mirovina ostvare u okviru dosadašnjeg načina isplate mirovine i da se ciljano popravljaju slabije strane sustava”, navodi.
Iako su cijene rasle, Nestić tvrdi da su mirovine pratile njihov rast te da trenutni sustav usklađivanja mirovina nije loš. “Podaci pokazuju da je razina potrošačkih cijena u srpnju 2023. bila 22,2 posto veća od prosjeka u prvom polugodištu 2021. Sa zadnjim usklađivanjem mirovina, koje su se primijenile na mirovine za srpanj ove godine, ukupan rast mirovina u odnosu na prvo polugodište 2021. godine iznosit će 27,1 posto. Temeljem sadašnjih pravila usklađivanja, mirovine su povećane više nego što je iznosio rast cijena. Upravo u zadnjem slučaju usklađivanja temeljem kretanja u prvom polugodištu imamo rast mirovina od 8,4 posto, a rast cijena u prvom polugodištu je iznosio 3,1 posto. Usklađivanje veće od inflacije je i očekivano uz sadašnju formulu usklađivanja 70 posto uz rast plaća i 30 posto uz rast cijena, odnosno obrnuto ako je rast cijena veći od rasta plaća.”
Unatoč tome što mirovine rastu, one i dalje ne prate rast plaća. Iz godine u godinu, razlika između prosječne plaće i mirovine je sve veća, iako je situacija u zadnje vrijeme nešto bolja, piše Nacional.
