Prati nas

Vijesti

Komentar

Laže li o mirovinama premijer ili predsjednik? Šemper: Milanović ne laže

Bivši saborski zastupnik objasnio je kako se friziraju prosječne vrijednosti mirovine te savjetuje HZMO-u vjerodostojnije računanje prosječne radničke mirovine.

Objavljeno

|

Jesu li rasle mirovine za vrijeme Plenkovićeve vlade?
Andrej Plenković (screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube)

Željko Šemper, bivši saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, na svojem Facebook profilu objavio je komentar naslovljen “Tko laže, tko ne laže, tko krivo zbraja, tko je bolji ‘matematičar’?” U tom komentaru analizira izjave premijera i predsjednika o rastu mirovina.

Šemper tako uvodno navodi dio Plenkovićevog izbornog programa koji je 2016. godine predstavljen pod parolom Vjerodostojno: “Trajno ćemo usklađivati visinu mirovina s rastom plaća u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života u cilju da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60 posto prosječne plaće kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život”.

Nadalje, Šemper citira i rečenice premijera Andreja Plenkovića iz prezentacije Vladinog paketa pomoći gospodarstvu i građanima: “Prosječna mirovina je narasla za 177 eura, na 508 eura. Prema ostvarenju ciljeva uskoro će mirovine biti na 47-48 posto plaće. Govorim to zbog oporbenih matematičara koji zbrajaju kruške i jabuke, a potrebno je zbrajati jabuke i jabuke.”

Oglas

Podsjeća da je rast mirovna komentirao i predsjednik Zoran Milanović: “Mirovine se nisu pomakle ni za ‘mic’, zero, od prosječne plaće od 2015. godine kad sam ja bio premijer.” Premijer je, podsjeća to bivši saborski zastupnik, okarakterizirao kao laže.

“U statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) sam provjerio, tko laže, tko zbraja jabuke i kruške? U mirovinskom sustavu postoje ‘radničke’ mirovine i 18 vrsti ‘povlaštenih’ mirovina ili mirovina po posebnim propisima. Od tih 18 tri su braniteljske (DVO, ZOHBDR i HVO) koje se vode posebno i ne ulaze u izračune, a do 2007. godine su bile trošak Ministarstva obrane. Preostalih 15 vrsta na čelu sa saborskim mirovinama HZMO zbraja s ‘radničkim’ mirovinama – tako da prosječna mirovina ljepše izgleda!” analizira Šemper.

“Od 2018. godine čak oduzimaju mirovine prema međunarodnim ugovorima, kako bi prosjeci i udjeli bili veći! Prema statistici HZMO-a, u rujnu 2016. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio je 39,69 posto, a sada u srpnju 2023. prema istoj metodologiji iz 2016. iznosi 36,09 posto. Prema tome, Milanović ne laže. Mirovina je nominalno veća, ali udjeli mirovina prema plaći imaju konstantan pad! Prosjek EU je 58 posto, a Hrvatska je u društvu s Bugarskom i Litvom na dnu s 36-37 posto”, navodi.

“Za ovu prezentaciju čak su u izračun stavili i tri vrste braniteljskih mirovina i tako došli do mirovine od 508 eura. Premijer je zbrajao jabuke, kruške i šljive te krenuo prema obećanju iz 2016. godine. Prema tome, poruka HZMO-u, radite dva pregleda: “čiste” radničke mirovine i 18 vrsti povlaštenih mirovina. Ljudi, jel to OK, kaj nas godinama farbaju?” pita Šemper.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.