Ministar financija Zdravko Marić na prvoj sjednici vlade Andreja Plenkovića predstavio je poreznu reformu čije bi odredbe djelomično na snagu trebale stupiti već za dva mjeseca. No, umjesto jasnog elaborata efekata predloženih izmjena dobili smo – PowerPoint prezentaciju, javlja Faktograf.
Manji PDV…
na isporuku struje, odvoz smeća, isporuku lijesova i urni…
Veći PDV
za ugostitelje, kino ulaznice, kruh, mlijeko, lijekovi, novine…
Promjene poreznog sustava koje Marić predlaže za sobom povlače paket od čak 15 zakona. Neke će samo trebati mijenjati da bi ih se prilagodilo novim pravilima, ali potrebno je i pisanje čak sedam novih zakona, među kojima su i Zakon o porezu na dohodak, te Opći porezni zakon. Iz samog opsega nužnih legislativnih izmjena jasno je da Marićeva prezentacija ostavlja brojna otvorena pitanja o novom poreznom sustavu. No, bazični smjer kretanja prilično je jasan; od porezne reforme najviše će profitirati veliki poduzetnici i građani s najvišim plaćama, dok će najgore proći oni koji preživljavaju zahvaljujući drugom dohotku.
Najbogatiji prolaze najbolje
Za većinu građana najzanimljivije su najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak. Umjesto dosadašnje tri porezne stope (od 12, 25 i 40 posto), porez će se plaćati po samo dvije stope. Onima koji mjesečno zarađuju manje od 17.500 kuna bruto porez će se naplaćivati po stopi od 24 posto, dok će oni s bruto plaćama većim od 17.500 kuna plaćati porez po stopi od 36 posto. Najsiromašniji slojevi od poreza na dohodak će istovremeno biti potpuno izuzeti zahvaljujući povećavanju osnovnog osobnog odbitka na 3800 kuna.
Zahvaljujući Marićevoj poreznoj reformi povećavat će se i iznosi osobnog odbitka za djecu i uzdržavane članove obitelji, koji se pribrojavaju osnovnom odbitku. Po uzdržavanoj osobi će odbitak tako iznositi 1750 kuna umjesto dosadašnjih 1300, isto kao i za prvo dijete. Odbitak za drugo dijete povećava se s 1820 na 2500 kuna, a odbitak za treće dijete s 2600 na 3500 kuna. Iz primjera koje je Marić priložio prezentaciji vidljivo je da osobe s jednim djetetom i plaćom manjom od 5520 kuna neće plaćati porez na dohodak, kao i da će istog biti oslobođene osobe s dvoje djece i neto plaćom do 8000 kuna, analizira Faktograf.
Udar na drugi dohodak
Popriličan broj otvorenih pitanja ostaje i iza Marićeve najave da se ukidaju iznimke od obveze plaćanja doprinosa. Građani koji imaju drugi dohodak zarađen temeljem npr. autorskih ugovora tako će doprinose za prvi mirovinski stup morati plaćati po stopi od 10 posto, a doprinose za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 posto. Istovremeno se uvodi tzv. sintetičko oporezivanje, što znači da bi se porezi na drugi dohodak trebali obračunavati po istim stopama (od 24 i 36 posto) kao i porezi na dohodak. No, ostaje nejasno hoće li se porezi na drugi dohodak obračunavati na bazi svakog individualnog ugovora, na mjesečnoj ili na godišnjoj razini.
Nismo saznali ni hoće li se i na drugi dohodak primjenjivati osobni odbitak u visini od 3800 kuna mjesečno, ili će se porezna osnovica umanjivati na sličan način kao i sada, temeljem priznatog troška koji iznosi 30 posto. A moguća je i nekakva kombinacija ova dva modaliteta obračuna porezne osnovice za drugi dohodak. Što god od navedenog na kraju uđe u poreznu reformu, jasno je da će svima koji ostvaruju drugi dohodak isplaćivani neto iznos u konačnici biti osjetno manji.
Manji PDV, a skuplji kruh i mlijeko
Izmjene poreza na dodanu vrijednost (PDV) trebale bi se provoditi u dvije etape. Promjene koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2017. godine mahom su kozmetičke i na snazi zapravo ostaju samo godinu dana. Među uslugama i proizvodima za koje će se PDV dogodine plaćati po stopi od 13 umjesto 25 posto su isporuka struje, odvoz smeća, isporuka lijesova i urni, dječje sjedalice za automobile i repromaterijal u poljoprivredi. Istovremeno će se ugostiteljima PDV povećati s 13 na 25 posto, a isto povećanje primjenjivat će se i na šećer. PDV na kino ulaznice plaćat će se po stopi od 13, umjesto dosadašnjih 5 posto.
No, zato se već 1. siječnja 2018. godine ukida najniža međustopa PDV-a od 5 posto, te ostaju samo dvije stope – opća od 24 posto i snižena od 12 posto. Opća stopa PDV-a se, dakle, smanjuje za 1 postotni bod, ali istovremeno će se za 2,4 puta povećati porezno opterećenje na proizvode poput kruha, mlijeka, lijekova, medicinske opreme, udžbenika… Ministar Marić zbog toga bi se mogao naći i na meti tiskanih medija, s obzirom da će se, prema prijedlogu porezne reforme, i njima od 2018. PDV naplaćivati po stopi od 12, umjesto dosadašnjih 5 posto. Ovom izmjenom u sustavu PDV-a Hrvatska će ujedno postati zemlja s najvišom sniženom stopom PDV-a u Europskoj uniji, uz Latviju koja PDV naplaćuje po stopama od 21 i 12 posto.
Porez i za prvu nekretninu
Loše vijesti spremaju se i građanima koji su se u budućnosti nadali riješiti stambeno pitanje kupnjom vlastite nekretnine. Marićeva porezna reforma ukidaju oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za osobe koje kupuju prvu nekretninu. Umjesto toga će se stopa poreza na promet nekretnina smanjiti s pet na četiri posto.
Dobili smo ujedno i najavu jednostavnog poreza na nekretnine, koji na snagu stupa od 1. siječnja 2018. godine, a koji bi, prema Marićevim tvrdnjama, za početak trebao tek zamijeniti komunalnu naknadu. Najveća izmjena tiče se činjenice da će se u obračun visine jednostavnog poreza na nekretnine uključiti dva dodatna faktora – dob i stanje nekretnine. Oni će se množiti s faktorima koji su se i dosad koristili za izračunavanje komunalne naknade: vrijednosti boda, površinom, koeficijentom zone i koeficijentom uporabe. Marić tvrdi da će ukupno opterećenje ostati otprilike na istoj razini, ali će se troškovi povećati vlasnicima novijih i bolje održavanih nekretnina.
Porezna reforma po mjeri poduzetnika
Za kraj smo ostavili točku koja je ministru financija u prezentaciji bila na prvom mjestu – reforme u sustavu poreza na dobit. Hrvatski poduzetnici u tom se pogledu nemaju što tužiti; opća stopa smanjuje im se s 20 na 18 posto. Dodatne pogodnosti dobivaju poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna, kojima se stopa poreza na dobit smanjuje na 12 posto.
Omogućene su im i dodatne pogodnosti u izboru načina poslovanja i vođenja knjigovodstva, kao i porezne olakšice na osnovu troškova reprezentacije (koji se najčešće svode na poslovne ručkove i večere), te nabavke vozila za potrebe poslovanja. Olakšice će poduzetnici moći dobiti i za nenaplaćena potraživanja, iako nije objašnjeno kakav će se točno model u ovom slučaju primjenjivati. Jedini rez u sustavu poreza na dobit tiče se ukidanja olakšice za reinvestiranu dobit koju je, prema Marićevim tvrdnjama, ionako koristilo tek oko jedan posto poduzetnika.
