Srbijanski ministar financija Siniša Mali u gostovanju na RTS-u izjavio je da će ukupno povećanje mirovina u Srbiji od 2022. do kraja 2023. godine iznositi više od 55 posto. Također, da su navedena povećanja veća od inflacije. Znači li to da će najstariji sugrađani sada bolje živjeti ili će im poskupljenja ipak pojesti prihode?
Podaci PIO fonda pokazuju da je prosječna mirovina u svibnju 2023. godine iznosila 37.821 dinar (323 eura), a dvije godine ranije 29.391 dinar (251 euro), što je rast od oko 29 posto. Prema posljednjim statističkim podacima, prosječna neto plaća u Srbiji za travanj iznosila je 83.812 (715 eura), a prosječna mirovina u istom mjesecu 37.807 dinara (323 eura), što je 55 posto manje od plaće, analizira Danas.
Uzimajući u obzir prethodne godine, u svibnju 2021. prosječna plaća iznosila je 65.025 (555 eura), a prosječna mirovina 29.377 dinara (251 euro). Godinu dana ranije, za isti mjesec, prosječna mirovina iznosila je 27.759 (237 eura), a prosječna plaća 58.892 dinara (503 eura). Također, u 2019. godini prosječna mirovina iznosila je 26.343 (225 eura) prema prosječnoj neto plaći od 55.380 dinara (473 eura).
Ovaj trend nam pokazuje da je prosječna mirovina prijašnjih godina bila manja od 50 posto prosječne plaće, a tako je i danas.
S tim u vezi, Goran Radosavljević, profesor na FEFA fakultetu, napominje da je za stvaranje prave slike koliko je povećanje realno i opipljivo potrebno pogledati brojke iz prethodnih godina.
“Kada vlast govori o povišicama ili bilo čemu pozitivnom za njih, oni razmišljaju samo o kratkom vremenskom razdoblju. Izostavlja se šira slika, iako je prosječna mirovina u jednom trenutku pala na desetljeće nisku u odnosu na prosječnu plaću. Povećanja treba provesti tako da mirovine dođu do 50 posto prosječne plaće, koliko su bile u prethodnih 20 godina. Ako mirovina gubi u odnosu na prosječnu plaću u prethodnom razdoblju, moguće je da će je sustići u ove dvije godine”, objašnjava Radosavljević.
Radosavljević stiče da je praćenje razdoblja od pet do šest godina unatrag relevantniji pokazatelj od usporedbe tekuće i prethodne godine, ali i da se brojke ne mogu apsolutno promatrati kada su umirovljenici u pitanju, jer inflacija za proizvode koje kupuju nije jednaka godišnjoj.
“Kumulativna inflacija u prethodne dvije godine i do kraja tekuće godine bit će preko 50 posto. Ako bismo gledali samo inflaciju hrane i energenata – na što umirovljenici izdvajaju najviše novca – ona je i veća od toga. Spomenutim usklađivanjem mirovina ona će na kraju doći na nulu, ali umirovljenici neće bolje živjeti. Nema sumnje da je standard povećan. Ako je sada rast mirovina oko 27-28 posto, ne znam kako će do kraja godine doći na više od 55. Jedino da se udvostruči”, kaže Radosavljević.
Naime, prosječna mirovina u praksi ne predstavlja pravo stanje stvari. Velik broj starijeg stanovništva prima minimalne mirovine koje su znatno niže od prosjeka. U Srbiji od 1.650.000 umirovljenika njih čak 900.000 ima primanja niža od prosječne mirovine, dok najveću mirovinu prima 11.000 ljudi.
Iako se rast plaća i mirovina čini višim u odnosu na postotak inflacije, potrebno je pogledati što umirovljenici i ostali građani najviše kupuju. Unatoč rastu plaća i mirovina, cijene većine proizvoda koje građani Srbije kupuju u trgovinama rastu brže od primanja.
Prema istraživanju tjednika NIN, plaće i mirovine u dvije godine porasle su oko 28 posto, dok je košarica od stotinu najprodavanijih proizvoda u jednom trgovačkom lancu poskupila više od 48 posto. Također, da je u posljednja 24 mjeseca hrana poskupjela 16,2, a zatim još 24,5 posto, što je ukupno 44,7 posto.
Podsjećamo, međugodišnja inflacija u lipnju 2023. godine iznosila je 13,7 posto, au lipnju 2022. godine gotovo 12 posto, zaključuje Danas.
