Askorbinska kiselina (vitamin C) je u vodi topivi vitamin, što znači da ga ljudski organizam, za razliku od nekih životinjskih, nije u stanju sintetizirati, nego ga mora unositi hranom. Najbolji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, posebno agrumi (limun, naranče, mandarine). Povijesno, vitamin C se koristio u liječenju i prevenciji skorbuta, koji je bio osobito čest u mornara koji su dugo plovili morima, a da nisu bili u mogućnosti konzumirati svakodnevno svježe voće i povrće, piše znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.
Vitamin C je nedvojbeno efikasan u liječenju skorbuta, moguće efikasan za poboljšanje apsorpcije željeza i u oboljelih od genetske bolesti zvane tirozinemija. Vrlo vjerojatno je siguran kada se uzima u preporučenim količinama. U nekih ljudi vitamin C može izazvati mučninu, povraćanje, žgaravicu, želučane grčeve i glavobolju. Vjerojatnost nastanka tih nuspojava povećava se sa količinom C vitamina koja se uzima.
Količine veće od 2000 mg vjerojatno nisu sigurne i mogu izazvati bubrežne kamence i teški proljev. U osoba sklonih nastanku bubrežnih kamenaca dugotrajno svakodnevno konzumiranje količina većih od 1000 mg vitamina C značajno povećava rizik od ponovnog javljanja bubrežnih kamenaca. Valja napomenuti da je 1000 mg vitamina C doza 10 puta veća od najveće potrebne.
Višak vitamina C se ne pohranjuje nego izlučuje mokraćom
Što se više nepotrebnog vitamina C unese u organizam, više se izlučuje bubrezima. Najčešći oblik bubrežnih kamenaca su kalcijum-oksalatni. Neki ljudi metaboliziraju vitamin C do oksalata. Sam je vitamin C kiselina, što znači da što ga ima više u mokraći, to će mokraća biti kiselija (pH niži). Najveći rizik od kristalizacije kalcijum oksalata je pri pH vrijednosti 4.5-5.5.
Vjerojatnost nastanka bubrežnih kamenaca mogla bi biti veća u ljudi koji duže imaju niske pH vrijednosti mokraće, što je i dokazano studijom provedenom u Švedskoj, a objavljenoj u prestižnom medicinskom časopisu JAMA. Cilj studije je bio utvrditi da li uzimanje vitamina C (u količinama od otprilike 1000 mg) povećava rizik od nastajanja bubrežnih kamenaca. Godine 1997. počelo je praćenje 48 850 ispitanika, dobi 45 do 79 godina. Ispitanici su praćeni ukupno 11 godina, pri čemu se pokazalo da je rizik od nastanka bubrežnih kamenaca bio dvostruko povećan u odnosu na onekoji nisu uzimali vitamin C. Snaga ove studije je veliki uzorak, pouzdani podaci o unosu vitamina C i gotovo potpuno praćenje ispitanika do samog kraja studije. Analizom je utvrđeno da je gotovo 90% kamenaca bilo građeno od kalcijevog oksalata.
Vitamin C u prahu
Ako vitamin C uzimate u prahu, teško je znati precizno koliko ste ga uzeli. Doduše, vitamin C je foto i termolabilan (svjetlost i toplina ga razgrađuju), tako da je nestabilniji ako je u obliku praška. Stoga, svoje potrebe za ovim vitaminom dopunjujte iz riznice svježeg voća i povrća, koje osim vitamina C sadrži i visokovrijedna vlakna i druge vitamine i minerale.
