Posljednjih dana građani u različitim grupama na Facebooku objavljuju fotografiju zelene mase za koju kažu da im se iznenada pojavila na travnjaku ili u manje održavanim dijelovima vrta. Mnogi čak pitaju kako uništiti tu ružnu tvar, dok im drugi objašnjavaju da je riječ o algi ili čak gljivi. No, nije ni jedno, a ni drugo. Nije ni bakterija.
Nostok je cijanobakterija, mikroskopski jednostanični organizam koji se u nitima povezuje u zelenu želatinasti masu koja je ovih dana zabrinula mnoge. Upravo tu masu za pojačano kišnih perioda nalazimo na travnjacima, pretežno na dijelu tla koji ne pokriva trava.
Za razliku od bakterija, cijanobakterije mogu obavljati fotosintezu i sadrže klorofil. Uz to, nostok ima rijetku osobinu, a to je da može iskoristiti dušik iz atmosfere i tako ga učiniti dostupnim drugim organizmima, što je jedna od najkorisnijih funkcija biljki iz porodice leguminoza (grah, djetelina, grašak…) Svi organizmi trebaju dušik za stvaranje aminokiselina, proteina i drugih gradivnih jedinica živih stanica. Upravo zbog ovih činjenica nostok je jedan od najčešćih simbionata s gljivama, a njihova zajednica tvori lišajeve.
Znanstvenici kažu da je riječ o živom fosilu koji je na Zemlji već više od 3,5 milijardi godina. Više od 200 vrsti roda Nostoc možemo pronaći gotovo u svakom kutku planete, uključujući i u nekim od najnegostoljubivijih okruženja, slatkoj i slanoj vodi, pustinjama i na Antarktiku.
Je li nostok opasan?
Nostok nije otrovan ili štetan za biljke ili životinje. Dapače, neke vrste ovog roda upotrebljavaju se u alternativnoj medicini i prehrani u nekim dijelovima Azije. Neće uništiti travnjak. Međutim, mnogima je estetski neprihvatljiv.
Kako se riješiti nostoka?
Ako vam baš smeta, manje površine zahvaćene nostokom možete sastrugati motikom ili lopatom. No za veće površine nužnije su ozbiljnije mjere poput prozračivanja travnjaka, dodavanje organske tvari zbog boljeg vodno-zračnog režima tla i rješavanje problema s dreniranjem tla i odvodnjom.
