U Italiji se veze između djece i njihovih nonna smatraju gotovo svetima, a bake i djedovi često dolaze po djecu u školu i brinu se o njima dok se roditelji ne vrate s posla. Bake i djedovi često žive u blizini, obavljajući tako ulogu poludnevnih skrbnika.
Ipak, Vrhovni sud u Rimu presudio je da djeca, posebno ako su starija od 12 godina i “sposobna za rasuđivanje”, ne bi trebala biti prisiljena družiti se s bakama i djedovima protiv svoje volje.
Ova odluka proizašla je iz slučaja u kojem su baka i djed inzistirali da imaju pravo vidjeti svoja dva unuka, unatoč lošem odnosu s roditeljima te djece. Njihov argument prihvatio je sud u Milanu te ga je u žalbenom postupku prihvatio i viši sud 2019. godine. Sud je naredio da se obitelji dodijeli terapeut iz nadležne socijalne služe kako bi se pokušao popraviti odnos roditelja s djedom i bakom.
Međutim, roditelji su se usprotivili, rekavši da su odnosi potpuno uništeni te su podnijeli žalbu Vrhovnom sudu u Rimu, kao posljednjoj instanci. U svojoj presudi, Vrhovni sud presudio je da želja djedova i baka da viđaju svoje unuke ne može prevladati nad interesom same djece ako su obiteljski odnosi “neskladni ili konfliktni”.
“Neželjeni i nedobrodošli odnos” ne može se nametnuti djeci, posebno ako su starija od 12 godina, rekli su suci u veljači ove godine. Kritizirali su i “agresivan stav” djedova i baka prema roditeljima u onome što je postao toksičan obiteljski spor.