Prati nas

Mozaik

Opreza nikad dosta

Prevaranti obožavaju starije građane, evo kako im možete pomrsiti račune

Da bismo smanjili opasnost na najmanju moguću mjeru, ne treba biti paranoičan, ali treba zdravorazumski i promišljeno poduzeti sve što je u našoj moći da bismo bismo vlastitu sigurnost podignuli na višu razinu.

Objavljeno

|

Prijevare putem interneta
foto: Olga Kapustina/Scopio

Jeste i čuli za prijevare preko Njuškala, oglasne stranice na kojoj prodaju i kupuju deseci tisuća hrvatskih građana? Priča ide ovako: nakon što objavite oglas, javit će vam se potencijalni kupac. Dogovorit ćete cijenu, a on će vam reći da će robu preuzeti neka od kurirskih službi. I dat će vam link na stranicu te službe, bilo da je riječ o Hrvatskoj pošti ili DHL-u. A ta će vas stranica pitati broj vašeg računa ili podatke kreditne kartice, u jednom trenutku zatražit će vas i PIN. Oni koji nasjednu i ne prepoznaju da se radi o kopijama stranica dostavnih službi ili pošte, ostaju bez desetaka tisuća kuna.

Na ovaj su način u posljednjih nekoliko godina prevareni brojni hrvatski građani. To je klasični phishing, prijevara u kojoj putem obrazaca na internetskim stranicama nepoznati počinitelji pokušavaju od građana prevarom dobiti podatke o broju njihove kreditne kartice, vlasniku kartice i CVV/CVC sigurnosni kod koji su potrebni kod internetskih plaćanja kada platna kartica nije fizički dostupna, a gdje nije moguće zahtijevati osobni PIN platne kartice.

Svatko može biti žrtva prijevare, no stariji su najranjiviji

Za početak je važno razjasniti da svatko u nekom trenutku u životu može postati žrtvom prevaranata putem interneta ili telefona, bez obzira na godine, obrazovanje ili iskustvo. Čak su i tinejdžeri, za koje često pretpostavljamo da znaju najviše o internetu, ranjivi. Puno je srama i neugodnosti povezano s “nasjedanjem” na prijevaru, ali i prijevara na daljinu je kao i svaki drugi zločin i nikada nije krivnja žrtve. Iako žrtve, posebice ako su nasjele na takozvanu romantičnu prijevaru, često postaju predmet izrugivanja u stvarnom i digitalnom životu.

Oglas

Da bismo smanjili opasnost na najmanju moguću mjeru, ne treba biti paranoičan, ali treba zdravorazumski i promišljeno poduzeti sve što je u našoj moći da bismo bismo vlastitu sigurnost podignuli na višu razinu.

Zaštitite svoje društvene mreže – neka budu privatne

Postavite svoje profile na Facebooku, Twitteru i drugim društvenim mrežama na način da su vidljivi samo prijateljima. Ako vam je potreban javni profil, uklonite informacije poput podataka o lokaciji i podataka za kontakt.

Facebook ima sjajne i jednostavne mogućnosti kontroliranja onoga što je vidljivo svima, vašim prijateljima ili samo određenim osobama. Ograničite tko može vidjeti vašu listu prijatelja ili pronaći vaš profil. Pripazite, prevaranti se često upuste u stvaranje lažnog profila stvarne osobe koju poznajete, a zatim uspostavljaju kontakt da bi u konačnici tražili novac.

Na Messengeru i Instagramu podesite postavke na način da vam nepoznati ljudi ne mogu poslati poruku ili da imaju ograničenu mogućnost komunikacije s vama. U postavkama WhatsAppa u rubrici “Privatnost” ograničite tko vas može dodati u grupe i tko može vidjeti informacije poput vašeg statusa i osobnih podataka.

Filtrirajte telefonske pozive

Što se mobitela tiče, poznate i provjerene brojeve telefona redovito spremajte u imenik aparata. Ako imate tu mogućnost, neka telefon preusmjeri nepoznate brojeve na govornu poštu. Ako je važno, ostavit će poruku. Većina telefona ima opcije za blokiranje nepoznatih brojeva i zaštitu od pozivatelja/spama, iako se često nazivaju različitim imenima.

Budite informirani

Pratite medije i policijska upozorenja kako biste na vrijeme prepoznali da vas netko želi prevariti. Primjerice, obrtnici i poduzetnici često su na meti samoprozvanih bonitetnih kuća koje im, za nemalu cijenu, nude bezvrijedne certifikate. Također im prevaranti često šalju uplatnice za upis u razne registre, a koji izgledaju vrlo službeno, no nisu obavezni i zapravo nemaju nikakvu vrijednost.

Građani Hrvatske bili su i metama prijevara osoba koje su pokretale humanitarne akcije da bi poslije nenamjenski trošile novac. Starije osobe posebno trebaju izoštriti radare kada im se javljaju navodni odvjetnici preminulih rođaka za koje nisu ni znale da postoji, američki marinci s romantičnim i poslovnim ponudama ili akviziteri koji od vrata do vrata prodaju besmislene “medicinske” proizvode.

Pretpostavite da ljudi ili tvrtke nisu oni za koje se predstavljaju

Lako je imitirati stvarnu osobu ili organizaciju. Neka vam prvi instinkt bude da se zapitate: Jesu li oni zaista oni za koje se predstavljaju? Ako imate ikakvih nedoumica, prijeđite na sljedeći korak.

Provjerite sve putem drugog komunikacijskog kanala

Da biste potvrdili da je osoba ili tvrtka ono za što se predstavlja, trebate potražiti drugu metodu kontakta. Ne vjerujte nijednom kontakt podatku uključenom u izvornu poruku. Umjesto toga, pronađite najbolji način da potpuno sami dođete do tvrtke. Recimo, ubacite naziv tvrtke u Google, pronađite njene brojeve telefona na njenim službenim stranicama. Provjerite podatke u telefonskom imeniku, online sudskom registru… Ako niste sigurni, pitajte prijatelja ili člana obitelji.

Ne odgovarajte, ne klikajte poveznice, ne odgovarajte na poziv

Ne upuštajte se u komunikaciju s potencijalnim prevarantima, čak i ako ste znatiželjni. To uključuje i inoriranje poveznica koje ste dobili od kontakata koje ne poznajete.

Pristojnost je dobra, ali…

Iako smo odgojeni na način da prema svima, uključujući i neznancima, moramo biti pristojni, to ne znači da moramo raditi u korist svoje štete. Ako vas netko zasipa e-mailovima ili porukama koje vam “ne mirišu dobro”, jednostavno ga stavite na listu blokiranih kontakata. Niste dužni ništa objašnjavati. Ako vas netko maltretira telefonom, dovoljno je reći da niste zainteresirani. Ako osoba s druge strane inzistira na nastavku razgovora, jednostavno poklopite slušalicu.

Novac ne dolazi samo tako

Ako dobijete e-mail ili poruku da ste upravo vi sretan dobitnik ili dobitnica nagradne igre koju niste igrali ili ste osvojili dobitak na lotu koji niste uplatili, jednostavno zaboravite. Novac ne dolazi sam od sebe. Isto je s neočekivanom povratom novca na kojega niste računali.

I proizvodnja panike je znak

Jedan od načina na koji prevaranti djeluju jest stvaranja osjećaja hitnosti i panike kako bi ugasili vaš razum. I hrvatske crne kronike bilježe slučajeve lažnih dojava o stradalim rođacima i potomcima u drugim državama i preuzimanju hitnog troška navodnog liječenja i to, najčešće, brzim prebacivanjem novca na nepoznate račune. Ako vas kriminalci mogu navesti da djelujete bez usporavanja i kritičkog razmišljanja, veće su šanse da će uspjeti. Ako vam srce ubrzano lupa, a dlanovi vam se znoje – ne dirajte novčanik ili kreditne kartice.

Ne zaboravite da je vaša intuicija najbolji alat za izbjegavanje prijevara. Ako vam nešto “nije sjelo”, o svemu se posavjetujte s članom obitelji, , nazovite policiju ili banku i pitajte jesu li zabilježene prijevare s vašim scenarijem.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.