Istraživanje objavljeno u časopisu Nature u ožujku 2021. otkrilo je da mnogi ljudi dijele dezinformacije na društvenim mrežama jer ne obraćaju pozornost na sadržaj. Manje je vjerojatno da će isti ti ljudi dijeliti dezinformacije kada ih se upita da procijene istinitost naslova te vijesti ili priloga. Razlog je jednostavan – ljudi nemaju naviku odvojiti vrijeme za procjenu kvalitete i istinitosti sadržaja kojeg konzumiraju.
Ranije objavljena studija koju su vodili znanstvenici s Princetona i Sveučilišta New York, upravo je osobe starije od 50 godina označila kao one sklone dijeljenju dezinformacija. Zato svojim čitateljima savjetujemo: odvojite vrijeme, provjerite informacije s društvenih mreža i portala kroz pet lakih koraka.
Što znate o internetskoj stranici koja je objavila informaciju?
Je li riječ o pouzdanom izvoru koji ima objavljen popis novinara, adresu i glavnog urednika? Odgovara li netko za objavljene informacije? Sve su to pitanja koja valja postaviti prije nego što informaciju s nekog portala uzmete kao istinitu.
I pri tome treba znati da dezinformacije mogu doći s više mjesta. Nije ih dovoljno izbjegavati tamo gdje mislite da će biti. Najbolje je imati filter kroz koji sve informacije prolaze. Osim toga provjerite je li stranica registrirana u Hrvatskoj. Ako joj adresa završava na .com, takvu domenu je moguće kupiti posve anonimno. Nasuprot tomu, domene koje završavaju na .hr ne mogu se kupiti bez da registraru ne dostavite osnovne podatke o osobi ili tvrtki koja će stajati iza nje.
Ako vam je nešto posve nevjerojatno u sadržaju vijesti, razmislite je li riječ o satiri ili ironičnom komentaru. Smiješnu sliku ili članak pisan kao šalu lako je zamijeniti za stvarne vijesti, pogotovo ako čitate samo naslove i gledate fotografije.
I fotografije mogu biti nevjerodostojne
Da, ponekad ne možete vjerovati ni vlastitim očima. Alati za fotografsku obradu i manipulaciju široko su dostupni. Potražite nepovezane kutove i/ili čudno osvjetljenje kako biste otkrili jesu li slike iskrivljene. Opet, provjerite izvor i kontekst. Je li riječ o dijelu fotografije koji vas zbog nedostatka cjeline može dovesti do krivog zaključka?
Odvojite činjenice od mišljenja
Shvatite razliku između mišljenja i činjenica, posebno zato što svatko može objavljivati sadržaj na internetu. Postoji nešto što se zove lateralno čitanje, a nije ništa drugo nego provjera informacije koju čitate kroz druge pouzdane izvore. Ključna pitanja koja si morate postaviti dok to činite: “Tko stoji iza informacija? Koji su dokazi? Što kažu drugi izvori?”
Dobro je pratiti i stranice koje se ciljano bave razotkrivanjem lažnih vijesti poput portala Faktograf.hr. Tako ćete biti na vrijeme informirani o opasnostima dezinformacijskih kampanja, a s vremenom ćete i razviti vještinu odvajanja informacijskog smeća od činjenica i vrijednih interpretacija. Zavirite i nekad u “zastarjele” izvore znanja i informacija kao što su – knjižnice.
Osim toga, knjižnice i brojne organizacije civilnog društva u Hrvatskoj često nude i besplatne tečajeve i radionice na kojima možete saznati više o tome kako ne nasjesti na lažne vijesti.
Zastanite prije reakcije
Zastanite, razmislite i ponekad se suzdržite od dijeljenja i klikanja. U vremenu kada je medijski sadržaj pretežno besplatan, čitatelj je roba. Vaši klikovi, komentari, reakcije na Facebooku (pa makar i negativne) dio su statistike na temelju koje oglašivači i oglašivački sustavi kupuju oglasni prostor na portalima. Zbog toga je sve više članaka čija funkcija nije informiranje čitatelja, nego izazivanje njegove reakcije u digitalnom svijetu. Ako prijatelji ili obitelj dijele dezinformacije na internetu, ponudite im kvalitetne izvore za provjeru činjenica.
Budite svjesni botova i trolova
Botovi su lažni automatizirani računi (profili) na društvenim mrežama. Prepoznajemo ih tako što su uglavnom kratko na društvenim mrežama, imaju malo pratitelja i uglavnom nemaju ili imaju nevjerodostojne osobne fotografije. Često su im korisnička imena čudna i pišu besmislene huškačke komentare. Botovi i trolovi su na društvenim mrežama kako bi “prodali” svoju priču, pokretali i održavali dezinformacijske kampanje i, uglavnom, stvarali probleme. Za razliku od botova, iza trolerskih profila stoje prave žive osobe koje, uglavnom, sakrivaju svoj identitet. Zbog toga razmislite je li pametno dijeliti informacije koje objavljuju profili koji bi lako mogli odgovarati opisu bota ili trola.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
