Novi ministar branitelja, tko god bio, suočit će se novim problemom. Naime, novo izvješće Europske komisije zaključuje kako bi braniteljske naknade trebalo uskladiti s drugim socijalnim naknadama za koje se primjenjuje imovinski i dohodovni cenzus.
“Za neke opće programe primjenjuju se strogi kriteriji, među ostalim imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornja granica, kao što je slučaj sa jamčenom minimalnom naknadom. U okviru ostalih programa, koji su usmjereni na posebne kategorije kao što su branitelji i njihove obitelji, primjenjuje se univerzalniji pristup”, među ostalim stoji u izvješću.
EK smatra da sustav socijalne zaštite nije učinkovit, a upravo braniteljske naknade koje se dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus vide kao najproblematičnije u tom smislu. Drugim riječima, “univerzalni pristup” koji se spominje u izvješću znači da se braniteljima naknade dodjeljuju bez gornje granice i bez obzira na imovinski cenzus.
To je, smatra Europska komisija, nepravedno i neprimjereno. To se čini iznimno potrebnim s obzirom na trenutačna fiskalna ograničenja i činjenicu da se samo neznatan udio proračuna za socijalnu skrb troši na najugroženije skupine”, zaključuje Komisija u izvješću.
Prema ovoj sugestiji, Vlada bi trebala ujednačiti braniteljska primanja s onima ostalih građana. A to se može postići na dva načina: ili će se smanjiti prava veteranima Domovinskog rata, ili će se povećati primanja onih koji to nisu. Oreškovićevoj se garnituri tako savjetuje da krene putem kojim je pošla Milanovićeva vlada, a čemu se oštro usprotivio dio branitelja koji prosvjeduje pod šatorom u Savskoj 66 u Zagrebu.
Komisija piše i da Hrvatska ima samo 14 posto “običnih” umirovljenika (ne računajući posebne mirovine poput braniteljskih) koji su radili 40 i više godina.
