Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine 15 milijuna ljudi doživi moždani udar, a smrtnost od njega doseže i do šest milijuna. Riječ je o vodećem uzroku smrtnosti kod osoba starijih od 60 godina, a peti je uzrok smrti po učestalosti kod osoba starih od 15 do 59 godina.
U Hrvatskoj je moždani udar prvi uzrok smrtnosti, prvi uzrok invaliditeta te vodeći uzrok demencije. Riječ je o dijagnozi koja predstavlja problem prve kategorije u javnozdravstvenom smislu te je značajan pritisak na javnozdravstvene resurse što pokazuju i statistički podaci koje donosimo u nastavku.
Službene statistike kazuju da je u 2019. godini od moždanog udara u našoj zemlju umrlo 5.180 osoba, odnosno 10 posto svih umrlih. Od toga je 2.191 muškarac (8,6 posto od svih umrlih muškaraca) i 2.989 žena (11,3 posto od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,4 posto od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi oko 13.000 osoba. Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu u Europskoj uniji.
Prema Europskom udruženju kardiologa, smrtnost od moždanog udara opada na razini Europske unije, no zabrinjava činjenica da raste na razini pojedinih članica. Moždani udar je i dalje jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijeloj Europi, a projekcije pokazuju da se s postojećim pristupom teret moždanog udara neće smanjiti u sljedećem desetljeću ili čak ni nakon njega. Važan čimbenik koji tome pridonosi je porast broja starijih ljudi u Europi, s predviđenim povećanjem od 35 posto između 2017. i 2050. godine. Prema trenutnim statističkim pokazateljima, ukupan trošak posljedica moždanog udara u Europi iznosi 45 milijardi eura godišnje.
“Srećom, postoje uvjerljivi dokazi da se moždani udar u velikoj mjeri može spriječiti, liječiti i kontrolirati, te postoji potencijal da se drastično smanji teret moždanog udara i njegovih dugoročnih posljedica. Međutim, to zahtijeva zajedničke akcije ministarstava zdravstva, drugih vladinih tijela, znanstvenih organizacija i organizacija za potporu moždanom udaru, zdravstvenih djelatnika, kliničkih i pretkliničkih istraživača te farmaceutske industrije i industrije uređaja“, stav je Europske organizacije za moždani udar. Zato je prihvaćen i Europski akcijski plan za moždani udar 2018-2030 koji za svojeg mandata namjerava smanjiti broj moždanih udara za 10 posto, liječiti 90 ili više posto pacijenata s moždanim udarom u posebnim jedinicama primarne zdravstvene skrbi i ustrojiti nacionalne planove s definiranim lancima aktivnostima od primarne prevencije do života pacijenata nakon moždanog udara.
Što je zapravo moždani udar?
Moždani udar se događa kada nešto promijeni način na koji krv teče kroz mozak. Krv donosi kisik i hranjive tvari u moždane stanice. Ako krv ne može teći do nekog dijela mozga, stanice koje ne primaju dovoljno kisika pate i na kraju umiru. Ako su moždane stanice samo kratko vrijeme bez kisika, ponekad se mogu oporaviti. Ali moždane stanice koje su umrle više se ne mogu oživjeti. Zbog toga osobe koje su doživjele moždani udar mogu imati problema s govorom, razmišljanjem ili hodanjem.
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Najčešća vrsta, ishemijska, uzrokovana je krvnim ugruškom ili suženjem krvne žile (arterije) koja vodi do mozga. To sprječava protok krvi u druge dijelove mozga i sprječava dolazak potrebnog kisika i hranjivih tvari do moždanih stanica. Blokade koje uzrokuju ishemijske moždane udare proizlaze iz stvaranja ugruška unutar krvne žile mozga ili vrata što se naziva trombozom. Postoji mogućnost i stenoze, kako se naziva ozbiljno suženje arterije u mozgu ili koja vodi do mozga, zbog masnih naslaga koje oblažu stjenke krvnih žila.
Drugi uzrok može biti hemoragijske prirode. Najčešće je u pitanju puknuta krvna žila koja uzrokuje krvarenje u mozgu. Ovaj prekid u žili također sprječava kisik i hranjive tvari da dođu do moždanih stanica.
Ponekad simptomi moždanog udara traju samo nekoliko minuta, a zatim nestanu. Kako doznajemo od stručnjaka, to se naziva prolazni ishemijski napad (TIA). Kolokvijalno ga laici nazivaju i mini-moždanim udarom. TIA je hitan medicinski slučaj. Ako se TIA ne liječi brzo, za nekoliko sati ili dana može uslijediti veliki moždani udar koji može nanijeti veliku štetu pacijentu ili ga čak i usmrtiti.
Kako se može spriječiti moždani udar?
Neki čimbenici rizika za moždani udar, poput dobi, rase i obiteljske anamneze, ne mogu se kontrolirati. Ali možemo promijeniti svoje navike i tako smanjiti rizik od ove bolesti. Zapravo, nema mudrosti, valjalo bi se pridržavati osnovnih naputaka koji i inače važe za vođenje takozvanog zdravog života.
- Kontrolirajte svoj krvni tlak. Često ga provjeravajte. Ako je visok, slijedite savjet liječnika kako biste ga sveli u normalne vrijednosti. Liječenje visokog krvnog tlaka smanjuje rizik od moždanog udara i srčanih bolesti.
- Prestanite pušiti. Pušenje povećava rizik od moždanog udara. Nikada nije kasno odustati.
- Kontrolirajte kolesterol. Ako imate visok kolesterol, liječnik će vam pomoći sniziti ga. Kolesterol, vrsta masnoće u krvi, može se nakupiti na stijenkama arterija. S vremenom to može blokirati protok krvi i dovesti do moždanog udara.
- Važno je kontrolirati šećernu bolest. Neliječeni dijabetes može oštetiti krvne žile i dovesti do suženja arterija i moždanog udara. Slijedite preporuke svog liječnika za držanje dijabetesa pod kontrolom.
- Jedite zdravu hranu. Jedite hranu s niskim udjelom kolesterola i zasićenih masti. Svaki dan uključite raznovrsno voće i povrće.
- Vježbajte redovito. Pokušajte učiniti tjelesnu aktivnost dijelom svoje svakodnevice. Radite stvari koje volite; na primjer, brzo hodajte, vozite bicikl ili plivajte. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako niste vježbali, a želite započeti s intenzivnim programom ili povećati tjelesnu aktivnost.
Ako ste u prošlosti imali moždani udar, važno je smanjiti rizik od drugog moždanog udara koji može nanijeti i puno veću štetu od prvog.
Što nakon moždanog udara?
Moždani udar može uzrokovati niz zdravstvenih problema. Kako će moždani udar utjecati na osobu ovisi o tome koji je dio mozga oštećen. Netko tko je imao moždani udar može biti paraliziran ili imati slabost, obično na jednoj strani tijela. Takav pacijent bi mogao imati problema s govorom ili korištenjem riječi. Mogu postojati i problemi s gutanjem, ali i ukočenost te bol.
Uz to, moždani udar može uzrokovati probleme s mišljenjem, svjesnošću, pažnjom, učenjem, prosuđivanjem i pamćenjem. Netko tko je imao moždani udar može se osjećati depresivno ili mu je teško kontrolirati emocije. Depresija nakon moždanog udara može biti više od opće tuge koja je posljedica moždanog udara. To je ozbiljan problem u ponašanju koji može spriječiti oporavak i rehabilitaciju te čak dovesti do samoubojstva.
Postoji puno različitih načina kako pomoći ljudima da ozdrave nakon moždanog udara. Mnogi tretmani započinju u bolnici i nastavljaju se kod kuće. Lijekovi i fizikalna terapija mogu pomoći u poboljšanju ravnoteže, koordinacije i problema s govorom i korištenjem riječi. Radna terapija može olakšati stvari poput kupanja ili kuhanja. Neki se ljudi potpuno oporave ubrzo nakon moždanog udara. Drugima su potrebni mjeseci ili čak godine. No, ponekad je šteta toliko ozbiljna da terapija zapravo ne može pomoći pa je i u ovom slučaju prevencija najbolja strategija.
Važno je biti informiran
Prema navodima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
„Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara“, navode u HZJZ.
U Hrvatskoj postoji udruga koja pomaže osobama koje su preživjele moždani udar
U Zagrebu je 2016. godine osnovana Udruga Moždani val i prva je udruga kojoj je cilj aktivnim djelovanjem u informiranju, edukaciji, istraživanju i suradnji pružiti potrebnu podršku u suočavanju s posljedicama moždanog udara te svladavanju prepreka u resocijalizaciji.
Kako navode u svojoj prezentaciji, udrugu je osnovala grupa osoba različitih iskustava s moždanim udarom ali s jasnom spoznajom o potrebi pružanja sveobuhvatne i organizirane pomoći u suočavanju s posljedicama moždanog udara. Udruga želi unaprijediti kvalitetu života osoba nakon moždanog udara te razvijati svijesti o značenju posljedica i važnosti pružanja sustavne društvene podrške.
Kontakt broj Moždanog vala je 099 3470 970 od ponedjeljka do petka u vremenu od 12 do 16 sati, a adresa elektroničke pošte je [email protected].
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
