Prati nas

Zdravlje

Vrijeme je važno

Većinu oboljelih čine starije žene, a na vrijeme otkriven rak dojke može postati kronična bolest

usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka Europske unije, dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske) te na 2. mjestu kod muškaraca i 7. kod žena.

Objavljeno

|

foto: National Cancer Institute/Unsplash

“Taj trenutak kao da mi se čitav svijet srušio pod nogama”, opisuje gospođa Mirjana (67) moment kad je doznala da ima rak dojke. “Nisam mogla vjerovati što čujem. Doktorica mi je rekla da je kvržica koju sam napipala zapravo zloćudna tvorevina, ali ja kao da nisam bila u svom vlastitom tijelu nego kao da sam sve to skupa slušala iz daljine i kao da se to sve skupa događa nekome drugome”, kaže.

Kad je izašla iz liječničke ordinacije, bila je u tolikom šoku da još neko vrijeme nije mogla govoriti. Sjela je u čekaonicu da se sabere. “Nisam mogla ništa. Osjećala sam istovremeno i paniku i tupilo i tugu i strah. Neopisivo! Samo onaj tko je kroz tako nešto prošao, može shvatiti o čemu govorim”, kaže Mirjana.

Kad se napokon malo sabrala, prvo je nazvala svoju kćer. Ona je, začudo, lošu vijest primila prilično smireno i Mirjani kazalo nešto što vrlo utješno. “Rekla mi je: ‘Mama, sad ćemo lijepo ići korak po korak. Ti nemaš dugo tu kvržicu, što znači da si na vrijeme otišla doktorici. A ako se otkrije na vrijeme i ako se na vrijeme počne s liječenjem, rak ti je danas kao kronična bolest.'”

Oglas

“Upravo to sam trebala čuti. To da je rak – ta strašna i smrtonosna bolest – zapravo kronična ako se o njoj vodi računa, jako me utješilo. Jer s kroničnim bolestima se živi, ponekad i jako dugo”, kaže Mirjana. Već na sljedećem pregledu doktorica joj je opisala kako će teći njezino liječenje teći. Prvo je na redu bila operacija, a zatim kemoterapija i zračenje.

“Operacija je prošla dosta dobro, u smislu da nisam imala nikakvih komplikacija. Odrezali su mi jednu dojku, desnu, onu koja je bila zahvaćena rakom. Znam da se neke žene odlučuju odmah odrezati i drugu dojku, ali ja to nisam mogla. Bilo mi je jako emotivno ostati bez dojke, ali život je u svakom slučaju važniji”, priča gospođa Mirjana.

“Trenutačno idem na kemoterapije i nemam neke jako strašne nuspojave. Malo mi bude slabo, ali ni izdaleka onako strašno kako sam očekivala. Vidjet ćemo kako će proći kemoterapija nakon čega će mi doktorica odrediti i koliko zračenja trebam”, kaže. “Najvažnije je da sam nekako prihvatila tu svoju bolest i to da moram na liječenje. Iako sam u početku bila u šoku, sada sam to prihvatila i optimistična sam. Nadam se da ću iduće ljeto dočekati kao zdrava žena”, kaže Mirjana.

Što je i zašto nastaje rak dojke?

Rak općenito nešto više pogađa muškarce nego žene (54 posto novih slučajeva i 56 posto smrti), objavio je Zajednički istraživački centar (eng. Joint Research Centre – JRC) Europske komisije. Nadalje, rak uglavnom pogađa starije osobe. Podaci za 2020. godinu otkrivaju da se 62 posto procijenjenih novih dijagnoza i 76 posto procijenjenih smrti javilo kod ljudi starijih od 65 godina.

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama Europske unije se 2020. godine suočilo s dijagnozom raka dojke (radi se o 13,3 posto od svih dijagnoza raka). Slijede rak debelog i završnog crijeva (341.000, odnosno 12,7 posto), rak prostate (336.000, odnosno 12,5 posto) i rak pluća (318.000, odnosno 11,9 posto).

Što se tiče Hrvatske, 2020. godine dijagnosticiran je 25.001 novi slučaj raka (13.499 muškaraca i 11.502 žene), a od raka je umrlo 14.216 osoba. U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka Europske unije, dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske) te na 2. mjestu kod muškaraca i 7. kod žena.

Rak dojke je zloćudna bolest kod koje normalne žljezdane stanice dojke počnu nekontrolirano rasti i uništavati okolno zdravo tkivo. Kao i kod drugih oblika raka, takve zloćudne stanice mogu otići u limfne ili krvne žile zbog čega se bolest može proširiti i u druge dijelove tijela.

I muškarci mogu oboljeti

Rak dojke najčešći je tumor kod žena. U Hrvatskoj će oboljeti svaka deseta žena, a ovaj karcinom sve češće pogađa i mlađe žene (čak i one mlađe od 30 godina). Ipak, od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života. Ono o čemu se ne govori dovoljno je to da i muškarci mogu oboljeti od raka dojke, ali ipak mnogo rjeđe nego žene (samo jedan posto svih oboljelih od raka dojke čine muškarci).

Nitko točno ne zna zašto nastaje rak dojke, no poznati su neki rizični čimbenici. Od raka dojke češće će oboljeti one žene koje u obitelji imaju takvih slučajeva i oboljele su im majka ili baka. Naime, od pet do 10 posto svih karcinoma dojke su nasljedni, a neki od njih su i nosioci genske mutacije. Kod najčešćih genskih mutacija – BRCA1 i BRCA2 – rizik je između 45 i 87 posto da će se razviti rak dojke.

No osim genetike, na razvoj raka dojke utječe i životni stil i nezdrave navike poput pušenja, pretilosti, prehrane bogate masnoćama i šećerima, konzumacija alkohola i slično.

Simptomi raka dojke

Kada tumor otkrijemo dovoljno rano, tj. kad kvržica koju smo napipali nije veća od jednog centimetra, takav je rak izlječiv u čak 98 posto slučajeva. Kod uznapredovalog stadija bolesti je petogodišnje preživljavanje između 35 i 75 posto. No hoće li liječenje biti uspješno ne ovisi samo o veličini, već i o vrsti karcinoma, stupnju njegove zloćudnosti, zatim o tome je li se proširio na limfne čvorove te kakav je hormonski status pacijentice.

Kako zavoljeti zeta?
foto: Pexels

Iako se stalno govori o važnosti sistematskih pregleda i redovitih odlazaka na mamografiju, žene najčešće posumnjaju da imaju rak dojke i potraže savjet liječnika tek nakon što napipaju kvržicu. No iako je 83 posto žena koje su dobile dijagnozu raka dojke, doista prvo otkrilo kvržicu, istraživanje National Cancer Research Instituta pokazalo je da jedna od šest oboljelih žena ne napipa kvržicu već iskusi neki od drugih simptoma. Važno je naglasiti da treba otići liječniku ako se pojave bilo kakve promjene na grudima.

Iako su bolovi u grudima relativno česta pojava – naročito u određeno doba menstrualnog ciklusa, tijekom PMS-a, u trudnoći ili menopauzi – bol koja je vrlo uporna i traje neovisno o mjesečnom ciklusu, može biti znak za uzbunu.

Ponekad ako koža na dojkama izgleda malo udubljeno li je gruba na dodir, to može biti jedan od simptoma raka dojke. Naime, kod nekih oblika karcinoma dojke kanali s unutrašnje strane dojke mogu biti začepljeni što može dovesti do promjena na vanjskom izgledu kože.

I dok neki karcinomi promijene izgled same dojke, kod nekih vrsta dolazi do promjene u izgledu bradavice pa ona postaje uvučena. Liječnici objašnjavaju da je to zbog toga što u unutrašnjosti dojke raste tumor koji mijenja oblik bradavice. Oko sedam posto žena kojima je potvrđen karcinom dojke, kazala su i da su primijetile promjene na svojim bradavicama.

Osim na oblik, karcinom dojke može utjecati i na boju i teksturu dojke. Najčešće se radi o crvenilu, zatim o tamnijoj nijansi kože dojke te o zadebljanju kože dojke. Neke vrste raka dojke prepoznaju se po krasticama koje se javljaju na bradavicama i uzrokuju svrbež i crvenilo, a može doći i do pojave iscjetka iz bradavice. Ponekad takav oblik karcinoma dojke može izgledati kao običan ekcem pa je stoga vrlo važno potražiti mišljenje stručnjaka jer se može dogoditi da žena zanemari taj simptom jer liči na običnu ranicu.

Već spomenuti iscjedak iz bradavice također može biti jedan od simptoma karcinoma dojke, iako je važno naglasiti da nije svaki iscjedak opasan i najčešće ne ukazuje na pojavu raka. No ako tekućina sama izlazi iz bradavice, bez da se dojka stisne, te ako u iscjetku ima tragova krvi i ako se pojavljuje samo ja jednoj dojci, svakako bi trebao posjetiti liječnika.

Također, oticanje dojki – čitavih ili samo jednog dijela – može biti simptom raka dojke, iako je oticanje obje dojke vrlo čest znak predmenstrualnog sindroma i posve je normalan. Ali, valja obratiti posebnu pozornost ako dojke otiču asimetrično. Upravo je ta asimetričnost – bilo da se radi o oteklini, crvenilu, svrbeži ili nečem sličnom – pokazatelj da se ne radi o nekoj uobičajenom pojavi, nego možda i nečem ozbiljnijem.

Kako smo rekli, čak 83 posto žena kojima je potvrđen karcinom dojke kazale su da su napipale kvržicu. Liječnici stalno upozoravaju na važnost samopregleda, a najbolje ga je raditi između pet do deset dana od početka menstruacije. Ako žena više nema mjesečnicu, bilo bi najbolje odrediti jedan nad u mjesecu i samopregled dojki obavljati uvijek na taj dan.

Prilikom izvođenja samopregleda posebnu pažnju treba obratiti na ove znakove: osjeti se kvržica pri opipu, jedan dojka je iznenada znatno veća od druge, prisutno je zadebljanje ili udubljenje u dojci, prisutne su promjene na koži bradavica i dojki, pojavio se iscjedak iz bradavice i stalno su prisutni bolovi u dojci. Ako se uoči bilo koji od ovih simptoma, svakako bi se trebalo obratiti liječniku.

Što je ultrazvuk, a što mamografija?

Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda pri kojoj se za snimanje koristi zvuk vrlo visoke frekvencije – tzv. ultrazvuk. Taj se postupak smatra posve neškodljivim i u njemu nema izlaganja ionizirajućim zračenjima.

Ultrazvuk je vrlo dobra metoda dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke, a uglavnom se koristi za pregled mlađih žena kod kojih se mamografija uglavnom ne preporučuje kao rutinski pregled.

Kod žena mlađih od 40 godina, preporučuje se jednom godišnje napraviti pregled ultrazvukom. No ako se radi o osobi kod koje postoji sumnja na neki zloćudno pojavu, ultrazvučni pregled se može kombinirati s mamografijom pri čemu se dobivaju prilično pouzdani rezultati.

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje nisu dovoljno velike da bi se mogle napipati i koje možda neće biti uočene ultrazvukom. Mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od pojave bilo kakvih simptoma ili opipljive kvržice, zbog čega je taj pregled nezamjenjiv za rano otkrivanje karcinoma dojke. Iako je mamografija izuzetno vrijedna pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba reći da oko 15 do 20 posto karcinoma dojki nisu vidljivi niti mamografskim pregledom. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti oko 40. godine života, a ako postoje slučajevi raka dojke kod bližih srodnika, preporučuje se ranije obavljanje mamografskih pregleda.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.