Inflacijska spirala ubrzava, a Hrvatska je u lipnju zabilježila rekordnu stopu inflacije. Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su 12,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Sve je to posljedica rasta cijena hrane i energenata, vidljivo je iz medijima dostavljenih podataka.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje izvješće DZS-a.
Mirovina kao pet vreća paprike
Cijene voća i povrća divljaju pa su krajem lipnja na riječkoj tržnici tikvice dosegnule 18 kuna po kilogramu, dok je ista količina rajčice probila plafon od 24 kune. Krastavci su se prodavali za od deset do 14 kuna za kilogram, dok se paprika roga mogla kupiti za 25 kuna kilogram. Domaće voće također je poskupjelo pa su se prve marelice prodavale za 30 kuna, a zadnje trešnje bile su oko 25 kuna za kilogram.
Može li prosječan hrvatski umirovljenik svaki dan imati svježe voće i povrće na stolu? Teško, ako nema svoj vrt i voćnjak. Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina za svibanj (isplaćena je u lipnju) iznosila 2.706,50 kuna. Prevedeno, za prosječan staž od 31 godine i 4 dana, prosječan umirovljenik je dobio mirovinu s kojom može kupiti 108 kilograma paprike. Kako su hrvatski umirovljenici na začelju Europske unije po konzumaciji svježeg voća i povrća (2017.), za očekivati je da su ove godine pali na samo dno. Da se to mora mijenjati, upozoravaju zdravstveni radnici, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.
Stariji državljani Europske unije češće jedu voće i povrće od mlađih generacija
Unos svježeg voća i povrća često se navodi kao čimbenik produljene dugovječnosti i zaštite od niza bolesti (primjerice, raka ili osteoporoze). Iz podataka koje je za 2017. godinu prikupio Eurostat, statistički ured Europske unije, vidljivo je da je prosječan europski umirovljenik prepoznao važnost ovih prehrambenih artikala. Jer, veća je vjerojatnost da će stariji ljudi (u dobi od 65 godina ili više) svakodnevno jesti svježe voće i povrće, nego cijela odrasla populacija (ovdje definirana kao osobe u dobi od 16 ili više godina). Gotovo tri četvrtine (72,4 posto) starijih osoba u EU svakodnevno je jelo svježe voće, dok je odgovarajuća brojka za svježe povrće bila nešto viša od dvije trećine (67,1 posto).
Hrvati ipak zaostaju
Udio starijih osoba koje svakodnevno jedu svježe voće kretao se među državama članicama EU-a od visokih 88,4 posto u Italiji do niskih 31,0 posto u Bugarskoj. U Latviji, Litvi, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj manje od polovice svih starijih osoba jelo je svježe voće svaki dan.
U godini kada su prikupljani ovi podaci stariji su ljudi češće od odrasle populacije svakodnevno konzumirali svježe voće u 17 država članica EU-a. Jaz između starije generacije i stanovništva u cjelini, u u korist starijih osoba, posebno je bio izražen u Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj.
Starije žene češće jedu voće
Veći udio starijih žena (74,3 posto) nego starijih muškaraca (70,0 posto) u EU svakodnevno je jeo svježe voće u 2017. Taj je obrazac bio posebno izražen u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Estoniji, Finskoj, Češkoj i Slovačkoj, gdje je udio među starijim ženama bio za više od deset postotnih bodova veći od udjela među starijim muškarcima. Najveći jaz među spolovima zabilježen je u Danskoj, 17,9 postotnih bodova. Nasuprot tome, u Portugalu, Litvi i Cipru bilo je uobičajeno da stariji muškarci (a ne starije žene) svakodnevno jedu svježe voće.
Tek polovica starijih Hrvata jede svježe povrće – svakodnevno
Kad je riječ o svježem povrću, najčešće ga jedu stariji Belgijanci, njih 87,7 posto jedu ga svaki dan. Istovremeno je više od četiri petine starijih osoba u Irskoj, Luksemburgu, Italiji, Francuskoj i Portugalu također jelo povrće svakodnevno. Nasuprot tome, u Mađarskoj, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Češkoj i Slovačkoj manje od polovice svih starijih osoba jelo je svježe povrće svaki dan; najmanji udio zabilježen je u Mađarskoj (34,1 posto). U Hrvatskoj je tek nešto više od polovice starih 65 i više godina na stolu imalo svježe povrće svakodnevno.
U usporedbi s muškarcima, starije žene češće jedu svježe povrće
Veći udio starijih žena (68,8 posto) nego starijih muškaraca (64,8 posto) u EU svakodnevno je jeo povrće u 2017. Taj je obrazac bio posebno izražen u Švedskoj, Danskoj, Finskoj i Njemačkoj, gdje je udio među starijim ženama bio veći za deset postotnih bodova veći od udjela među starijim muškarcima. Najveći jaz među spolovima zabilježen je u Švedskoj, 13,9 postotnih bodova. Nasuprot tome, bilo je šest država članica EU-a u kojima je veći udio starijih muškaraca (od starijih žena) svakodnevno jeo povrće: Rumunjska, Latvija, Bugarska, Grčka, Litva i Cipar (gdje je zabilježen najveći jaz u korist starijih muškaraca od 3,2 postotnih bodova.
Zašto su svježe voće i povrće važni za starije osobe?
Voće i povrće su u djetinjstvu od iznimne važnosti za rast i dobrobit, ali kako starimo, postaju još važniji. U mnogim slučajevima to su namirnice koje igraju važnu ulogu u smanjenju rizika od ozbiljnih stanja i bolesti kasnije u životu, uključujući bolesti srca, moždani udar, hipertenziju, probleme s probavom, pa čak i oblike raka.
Postoji cijeli niz voća i povrća koje je klasificirano kao “superhrana”. To znači da oni predstavljaju potpuno prirodan (obično biljni) izvor vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari pogodnih za zdrav život. A budući da su te namirnice iznimno bogate hranjivim tvarima, idealne su za starije osobe, koje često imaju problema s postizanjem potrebnog dnevnog unosa esencijalnih vitamina, folne kiseline i niacina. U nastavku donosimo probir s popisa voća i povrća koje nutricionisti nazivaju superhranom.
foto: Sandro Bura
Borovnice su, kažu znalci, prepune vitamina C i K, pružaju naizgled nebrojene zdravstvene prednosti. Redovita konzumacija povezana je s održavanjem funkcionalnosti mozga, prvenstveno zbog visokih razina flavonoida. Mangan kojega ima puno u borovnicama pomaže u regulaciji metabolizma, dok vlakna snižavaju kolesterol održavaju razinu šećera u krvi.
Obične domaće jabuke, baš kao i borovnice, značajan su izvor topivih vlakana (svakodnevna konzumacija, prema nekim izvorima, smanjuje LDL kolesterol za 40 posto), ali su također bogate kalijem i vitaminom C. Oboje blagotvorno djeluju na krvni tlak. Štoviše, kora jabuke sadrži antioksidans nazvan kvercetin koji pruža antihistaminsku i protuupalnu potporu. No ipak, kada je riječ o kori, valja voditi računa o tome koliko je u proizvodnji zagađena sredstvima za zaštitu bilja.
Crvenu boju trešnjama, kao i velikom dijelu voća i povrća, daje pigment antocijan koji boju iz crvene u plavu mijenja ovisno o kiselosti medija u kojem je otopljen. Za antocijan nutricionisti kažu da je snažan antioksidans pa plod trešnje ima moć smanjenja upale, a neki kažu i da snižava trigliceride u krvi. Trešnje također mogu pomoći u reguliranju ciklusa spavanja zbog sadržaja melatonina.
Grožđe pak sadrži obilje resveratrola, snažnog antioksidansa koji pomaže u promicanju zdravlja srca. Istraživanja su pokazala da ekstrakt sjemenki u grožđu potencijalno može usporiti razvoj Alzheimerove bolesti.
Šparoge imaju velike koncentracije likopena koji smanjuje rizik od raka prostate. Šparoge također pomažu imunološkom sustavu obilnom opskrbom vitaminom A. Osim toga, njihova vlakna sadrže prebiotike koji potiču zdrave crijevne bakterije.
Gotovo je postao klišej, ali brokulu mnogi nazivaju čudom na tanjuru. S obiljem vlakana, vitamina A, C, B9 i K, gotovo svaki aspekt ljudskog tijela ima izravnu korist. Neka istraživanja sugeriraju da brokula također može pomoći u smanjenju rizika od određenih vrsta raka, zbog svojih antikancerogenih spojeva kao što su diindolilmetan i glukorafanin. Štoviše, mnoge hranjive tvari iz brokula (zeaksantin, beta-karoten i fosfor) štite oči od makularne degeneracije i katarakte.
Kelj je bliski rođak brokule. Također je viševrijedan, od zaštite arterija do smanjenja kolesterola. I bilo da se priprema na sirovo ili kuhano, ovo lisnato povrće izvrstan je izvor željeza i vlakana. Kelj također sadrži mnoštvo karotenoida i flavonoida – snažnih antioksidansa koji mogu pomoći u zaštiti tijela od kroničnih bolesti.
Muškatna tikva, kao i svaka druga tikva narančastog mesa, prepuna je beta-karotena (esencijalnog za zdravlje očiju) i vitamina C. Ovo je povrće posebno vrijedno kada je u pitanju kontrola krvnog tlaka. A zbog visokog sadržaja vlakana, muškatna tikva izvrsna je za održavanje šećera u krvi i snižavanje kolesterola.
Cjelovite žitarice su iznimno bitne u prehrani starijih osoba. Dobar su izvor vitamina B, a također su pune vlakana. Hranu od cjelovitih žitarica lako je pronaći. Postoji cijela raznolikost osim zobene kaše i cjelovite pšenice, poput kvinoje, koja je nevjerojatno bogata proteinima. Doduše, kvinoja je pseudožitarica.
Posljednjih godina na hrvatskom tržištu udomaćio se batat kao izdašna i ukusna namirnica. Batat ima puno beta karotena, kojeg tijelo pretvara u vitamin A. Ovaj vitamin je ključan za zdrav vid i kožu. Također održava vaš imunološki sustav jakim. Kažu da, što se beta karotena tiče, jedan srednji batat vrijedi kao 5 kuhanih brokula.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
