Želje su jedno, realnost drugo. Iako trebamo učiniti sve što možemo da održimo zdravlje i vitalnost, znanstvenici upozoravaju da se ne trebamo zanositi idealima koje nameće “industrija vječne mladosti” te da su promjene u zdravlju sastavni dio starenja.
Kako vlastito zdravstveno stanje procjenjuju stariji građani Hrvatske, a s njima u usporedbi i građani Europske unije, provjerili smo u javno dostupnim podacima koje u tabelarnom formatu objavljuje europski statistički ured – Eurostat. Statističari od ispitanika zatražili da procjene svoje zdravstveno stanje ocjenama vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše.
Očekivano, udio osoba koje vlastito zdravlje doživljavaju dobrim ili vrlo dobrim opadao je s dobi ispitanika. U 2018. oko 68,5 posto odrasle populacije EU-27 (u dobi od 16 godina ili više) smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim. Tek manje od polovice (47,8 posto) starijih osoba (u dobi od 65 do 74 godine) u EU-27 smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim, a udio je pao na manje od jedne trećine (32,3 posto) među onima u dobi od 75 do 84 godine i oko jedne petine (20,6 posto) za vrlo stare osobe (u dobi od 85 godina ili više).
Epidemija nije narušila samopercepciju zdravlja
Iako Eurostat krajem tekuće godine tek treba objaviti novo izvješće o samoprocjeni zdravlja, javno dostupni podaci pokazuju da usprkos pandemiji koronavirusa udio odrasle populacije EU-27 koji svoje zdravlje procjenjuje dobrim ili vrlo dobrim nije padao. Upravo suprotno, rastao je za 0,5 postotnih bodova te za 2021. godinu iznosi 69 posto. Čak 81 posto odraslih građana Irske za svoje zdravlje kaže da je dobro ili vrlo dobro, dok u Litvi taj odgovor daje 47,8 posto odrasle populacije. Hrvatska je pri dnu ljestvice sa 62,6 posto.
Brzina kojom je starija populacija smatrala da se vlastito zdravlje pogoršava znatno je varirala među državama članicama EU-a. Unatoč tome, obrazac pogoršanja zdravlja kao funkcije dobi ponovljen je u svim državama članicama EU-a. U Belgiji, Litvi, Nizozemskoj, Latviji i Portugalu postojala je relativno mala razlika (manje od 3,0 postotna boda) između udjela osoba u dobi od 75-84 godine koje vlastito zdravlje doživljavaju vrlo dobrim i dobrim i ekvivalentnog udjela za osobe stare 85 i više godina.
U 2018. udio starijih osoba (u dobi od 65 do 74 godine) koje vlastito zdravlje doživljavaju dobrim ili vrlo dobrim bio je manji od polovice odgovarajućeg udjela zabilježenog za cjelokupno odraslo stanovništvo u Rumunjskoj, Bugarskoj, Estoniji, Slovačkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Portugalu. Još veće razlike zabilježene su u Latviji i Litvi, budući da je udio za osobe u dobi od 65 do 74 godine bio oko jedne trećine prosjeka za sve odrasle osobe u Latviji i približno jedna četvrtina prosjeka za sve odrasle osobe u Litvi.
Hrvati se, uglavnom, ne osjećaju zdravima
U čekanju novog Eurostatovog izvješća provjerili smo najnovije javno dostupne podatke za 2021. godinu. Građani Hrvatske u dobi od 65 do 74 godine tek će u 26,6 posto slučajeva reći da im je zdravlje dobro ili vrlo dobro. U Irskoj taj postotak iznosi sjajnih 68,5 posto, dok u Litvi pada na 15 posto. U ovoj skupini 26,1 posto Hrvata misli da im je zdravlje loše ili vrlo loše što je ujedno najveći zabilježeni udio takvih odgovora u nekoj populaciji Europske unije.
Hrvatski građani u dobi od 75 do 84 godine u 13,8 posto slučajeva vlastito zdravlje samoprocjenjuju kao dobro ili vrlo dobro. Gori od Hrvatske samo su Portugal (10,8 posto), Latvija (9,3 posto) i Litva (5 posto). U ovoj dobnoj skupini čak 44,1 posto Hrvata odgovara da im je zdravlje loše ili vrlo loše. Lošija je samo Slovačka s 50 posto.
Kada je riječ o skupini građana starih 85 i više godina, u Hrvatskoj će tek svaki deseti reći da ga zdravlje služi dobro ili vrlo dobro (9,9 posto). Za usporedbu, u Danskoj čak 39,6 posto osoba starih 85 i više godina misle da su dobrog i vrlo dobrog zdravlja. Na drugom kraju ljestvice je Litva s tek 2,2 posto. 53,6 posto Hrvata iz ovog dobnog razreda kaže da im je zdravlje loše ili vrlo loše. Gori rezultat imaju Litva (57 posto) i Slovačka (63,8 posto).
Muškarci češće procjenjuju da im je zdravlje dobro ili vrlo dobro
U 2018. godini udio starijih muškaraca (u dobi od 65 godina ili više) u EU-27 koji vlastito zdravlje doživljavaju kao dobro ili vrlo dobro iznosio je 43,1 posto. Ta je brojka bila 6,6 postotnih bodova veća od odgovarajućeg udjela za starije žene (36,5 posto). Među državama članicama EU-a, Irska je zabilježila najveći udio starijih žena (69,6 posto) i starijih muškaraca (66,7 posto) koji svoje zdravlje smatraju dobrim ili vrlo dobrim. Irska je također bila jedina država članica koja je zabilježila veći udio starijih žena nego starijih muškaraca koji svoje zdravlje smatraju dobrim ili vrlo dobrim. Nasuprot tome, udio starijih muškaraca koji vlastito zdravlje doživljavaju dobrim ili vrlo dobrim bio je za više od 10 postotnih bodova veći od odgovarajućeg udjela starijih žena u Španjolskoj, Malti, Cipru i Rumunjskoj, gdje je zabilježena najveća razlika, od 11,7 postotnih bodova.
Što su bogatiji, osjećaju se zdravijima
Samopercipirano zdravlje usko povezano s prihodom, što je obrazac koji je već viđen u globalnim istraživanjima. Udio starijih osoba (u dobi od 65 godina ili više) koji percipiraju svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro raste s njihovim prihodom. U 2018. manje od jedne trećine (30,1 posto) starijih osoba u prvom dohodovnom kvintilu (drugim riječima, 20 posto stanovništva s najnižim dohotkom) smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim. Taj je udio porastao na više od polovice (52,6 posto) za starije osobe u petom dohodovnom kvintilu (20 % stanovništva s najvišim dohotkom).
U 2018. više od dvije trećine (68,3 posto) stanovništva u dobi od 65 godina ili više u Irskoj smatralo je svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim; to je također bio slučaj s većinom starijih ljudi u Švedskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Belgiji. Nasuprot tome, manje od jedne petine starijih ljudi u Poljskoj, Estoniji, Portugalu i Latviji doživljava svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim, dok je taj udio u Litvi bio manji od jedne desetine.
Što kažu liječnici o zdravlju i starenju?
Starenje utječe na gotovo sve tjelesne sustave. Važno je znati što možemo očekivati i kako te procese usporiti, kompenzirati i sačuvati tjelesne funkcije što duže vrijeme, sve kako bismo imali što duži i kvalitetniji život.
Kardiovaskularni sustav
Najčešća promjena u kardiovaskularnom sustavu je ukrućenje krvnih žila i arterija, zbog čega srce pojačano radi na pumpanju krvi. Srčani mišići se mijenjaju kako bi se prilagodili povećanom radnom opterećenju. Otkucaji srca u mirovanju ostat će otprilike isti, ali se neće povećati tijekom aktivnosti onoliko koliko su se povećavali prije. Ove promjene povećavaju rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzije) i drugih kardiovaskularnih problema. Protiv ovih promjena možemo se boriti fiskulturom, zdravom prehranom, odricanjem od alkohola i cigareta, upravljanjem stresom i dobrim snom.
Probava
Strukturne promjene u debelom crijevu povezane s godinama mogu rezultirati češćim zatvorom kod starijih osoba. Ostali čimbenici koji doprinose uključuju nedostatak tjelovježbe, nedovoljan unos tekućine i prehranu s malo vlakana. Lijekovi, poput diuretika i dodataka željeza te određena medicinska stanja, poput dijabetesa, također mogu pridonijeti zatvoru. Mijenjanjem nabrojanih navika možemo održati probavu zdravom.
Urinarni trakt
Mokraćni mjehur može postati manje elastičan, što rezultira potrebom za češćim mokrenjem. Slabljenje mišića mjehura i mišića dna zdjelice može otežati potpuno pražnjenje mjehura ili uzrokovati gubitak kontrole nad mjehurom (urinarna inkontinencija). U muškaraca, povećana ili upaljena prostata također može uzrokovati otežano pražnjenje mjehura i inkontinenciju. Ostali čimbenici koji pridonose inkontinenciji uključuju prekomjernu težinu, oštećenje živaca uzrokovano dijabetesom, određene lijekove te konzumaciju kofeina ili alkohola. Protiv ovih promjena možemo se boriti redovnim odlaskom na toalet, održavanjem zdrave tjelesne mase, prestankom pušenja, Kegelovim vježbama), izbjegavanjem iritansa kao što su kofein, kisela hrana, alkohol i gazirana pića te konzumacijom hrane s više vlakana.
Kosti, zglobovi i mišići
S godinama, kosti imaju tendenciju smanjivanja veličine i gustoće, što ih slabi i čini osjetljivijima na lomove. Mišići općenito gube snagu, izdržljivost i fleksibilnost — faktore koji mogu utjecati na koordinaciju, stabilnost i ravnotežu. Protiv ovih promjena možemo se boriti unosom kalcija, vitamina D, tjelesnom aktivnošću, izbjegavanjem pušenja i ograničavanjem konzumacije alkohola.
Pamćenje i razmišljanje
Mozak prolazi kroz promjene koje mogu imati manji učinak na pamćenje ili sposobnosti razmišljanja. Na primjer, zdrave starije odrasle osobe mogu zaboraviti poznata imena ili riječi ili im može biti teže obavljati više zadataka istovremeno. Protiv ovih promjena možemo se boriti tjelesnom aktivnošću, zdravom prehranom, mentalnom aktivnošću (rješavanjem zagonetki, križaljki, igranjem šaha), liječenjem kardiovaskularnih bolesti (što je zdravo za srce, zdravo je za mozak) te socijalnom uključenošću i interakcijom s drugim ljudima.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
