Prema dostupnim podacima, rak prostate najčešći oblik raka kod muškaraca u Hrvatskoj. Naime, pet najčešćih sijela raka čine ukupno 58% novih slučajeva raka u muškaraca u našoj zemlji. To su prostata (20 posto), traheja, bronh i pluća (17 posto), kolon (9 posto), rektum, rektosigma i anus (6 posto) i mokraćni mjehur (5 posto).
Nažalost, Hrvatska je među deset zemalja Europske unije (EU) s najvišom stopom smrtnosti od ove bolesti. Preživljenje od raka prostate u Hrvatskoj ispod je europskog prosjeka, odnosno petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj je 71,2 posto dok je europski prosjek 83,4 posto.
Prostata je žlijezda. Obično je veličine i oblika oraha i raste kako muškarac stari. Nalazi se ispod mokraćnog mjehura i okružuje uretru, koja je cijev koja izvodi urin (mokraću) iz tijela. Glavna zadaća prostate je pomoć u stvaranju sjemena – tekućine koja prenosi spermu.
Kako nastaje rak prostate?
Rak prostate može se razviti kada stanice u prostati počnu nekontrolirano rasti. Neki oblici raka prostate rastu presporo da bi uzrokovali bilo kakve probleme ili utjecali na duljinu ljudskog života. Zbog toga mnogim muškarcima s rakom prostate nikada neće trebati nikakvo liječenje. Ali neki karcinomi prostate brzo rastu i vjerojatnije je da će se proširiti. Vjerojatnije je da će to uzrokovati probleme i potrebno je liječenje kako bi se zaustavilo širenje.
Rizici za rak prostate
Rak prostate koji se nalazi unutar prostate (naziva se lokalizirani rak prostate ili rani rak prostate) obično ne uzrokuje nikakve simptome. Zato je važno znati rizične čimbenike. Rak prostate uglavnom pogađa muškarce starije od 50 godina, a rizik raste s godinama. Autopsijske analize pokazale su da gotovo 30 posto muškaraca u dobi 50 – 60 godina ima rak prostate, dok taj postotak kod muškaraca starijih od 80 godina doseže i više od 80 posto. Rizik je još veći za crnce i muškarce s obiteljskom poviješću raka prostate. Nedavna istraživanja također pokazuju da pretilost povećava rizik od raka prostate kao i pušenje.
Prehrana i rak prostate
Iako znanstvenici nisu uspjeli pouzdano povezati određenu hranu i rak prostate, evidentno je da je viša stopa incidencije karcinoma prostate povezana sa zapadnjačkim stilom prehrane. Slabi su dokazi koji povezuju trans masnoće, zasićene masti i unos ugljikohidrata i rak prostate. Također, Dokazi ne podržavaju ulogu omega-3 masnih kiselina u sprečavanju raka prostate. Čini se ni da dodaci vitaminu nemaju učinka, a neki čak mogu povećati rizik. Visoki dodatni unos kalcija povezan je s uznapredovalim rakom prostate.
Neka istraživanja pokazuju da bi konzumacija ribe mogla sniziti stope smrtnosti od raka prostate, ali ne utječu na pojavu samog raka. Neki dokazi povezuju niže stope raka prostate s vegetarijanskom prehranom, likopenom, selenom, kupusnjačama, sojom, grahom i drugim mahunarkama. Redovito vježbanje može malo sniziti rizik od raka prostate, posebno tjelovježba jačeg intenziteta.
Bez panike, nije svaki problem rak
Najčešći problemi s prostatom su povećana prostata, prostatitis i rak prostate te stoga ne treba odmah podleći panici i posumnjati u najgori scenarij. Problemi s prostatom se preklapaju s promjenama tijekom mokrenja. No oni su ionako česti kod starijih muškaraca i nisu uvijek znak problema s prostatom. Probleme s mokrenjem mogu uzrokovati infekcija te drugi zdravstveni problem poput dijabetesa ili neki lijekovi.
I životni stil može utjecati na način mokrenja. Osobe koje puno piju, češće će osjećati nagon za mokrenjem, dok alkohol, kofein, umjetni zaslađivači i gazirana pića mogu pogoršati neke probleme s mokrenjem.
Simptomi
Liječnici su sastavili popis promjene na koje treba obratiti pozornost. To su potreba za mokrenjem češće nego inače, osobito noću, poteškoće s početkom mokrenja, naprezanje ili dugotrajno mokrenje, slab protok mokraće prilikom mokrenja, osjećaj da se mjehur nije pravilno ispraznio, iznenadna potreba za mokrenjem i ispuštanje urina prije dolaska do zahoda, curenje urina nakon završetka mokrenja. Manje uobičajeni simptomi uključuju bol pri mokrenju i bol prilikom ejakulacije.
Mali broj muškaraca primijeti krv u urinu ili spermi ili probleme s postizanjem ili održavanjem erekcije. Ovi simptomi obično nisu uzrokovani problemom s prostatom, a češće su povezani s drugim zdravstvenim problemima.
Kako se dijagnosticira rak prostate?
Ne postoji jedinstveni test za rak prostate. Svi testovi koji se koriste za pomoć u dijagnosticiranju stanja imaju prednosti i rizike koje procjenjuje liječnik. Najčešće korišteni testovi za rak prostate su krvne pretrage, fizički pregled prostate (poznat kao digitalni rektalni pregled ili DRE), MRI skeniranje i biopsija.
Krvni test, koji se naziva prostata-specifični antigen (PSA), mjeri razinu PSA i može pomoći u ranom otkrivanju raka prostate. PSA testovi se ne koriste rutinski za otkrivanje raka prostate jer rezultati mogu biti nepouzdani. I do 70 posto pacijenata s povišenom vrijednošću ima negativan nalaz biopsije na rak prostate. Posljedica je velik broj nepotrebnih biopsija koje opterećuju zdravstveni sustav i uzrokuju nepotreban rizik za pacijente. Nadalje, dolazi i do tzv. overtreatmenta zbog otkrivanja klinički indolentnih oblika raka prostate koji se vjerojatno nikad ne bi razvili u agresivan oblik niti utjecali na kvalitetu života bolesnika. Naime, razinu PSA također mogu povisiti druga stanja koja nisu kancerogena pa se, prema potrebi, kombinira s drugom dijagnostičkom metodom.
Svi pacijenti kojima je dijagnosticiran rak prostate ne trebaju liječenje. U ranoj fazi liječnik može predložiti ili “budno čekanje” ili “aktivni nadzor”. Najbolja opcija ovisi o dobi i općem zdravstvenom stanju pacijenta. S druge strane, meki slučajevi raka prostate mogu se izliječiti ako se liječe u ranim fazama. Liječenje uključuje kirurško uklanjanje prostate, radioterapiju (samostalno ili uz hormonsku terapiju).
Neki se slučajevi dijagnosticiraju tek u kasnijoj fazi, kada se rak proširi. U slučajeve kada se proširi u druge dijelove tijela i izlječenje nije moguće, liječenje se usmjerava na produljenje života i ublažavanje simptoma.
Izaziva li kirurško liječenje prostate impotenciju?
Sve opcije liječenja nose rizik od značajnih nuspojava, uključujući erektilnu disfunkciju i urinarne simptome, kao što je potreba za hitnijim ili češćim korištenjem toaleta. Iz tog razloga, neki se pacijenti odlučuju odgoditi liječenje dok ne dođe do rizika od širenja.
Potencijalne komplikacije radikalne prostatektomije uključuju impotenciju (gubitak spolne funkcije) u 30 – 70 posto bolesnika. Svojevremeno je o tome progovorio i nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević koji je i sam prije 18 godina operiran. „Muškarac bez prostate je invalid, osuđen na život bez seksa, a kakav je to život? Nikakav! Prostata je toliko mala, a toliko važna za svakog muškarca da je suludo odstraniti je ako nije nužno. Da mogu vratiti vrijeme, ne bih izabrao operaciju, nego zračenje, jer sam bio u prilici birati“, izjavio je Ćiro za Gloriju.
Ipak, treba znati da ako se nakon tretmana dogodi, impotencija se može liječiti sildenafil (Viagra) tabletama, injekcijama lijekova kao što su alprostadil (Caverject) u penis, različitim uređajim kako bi se napumpao i ukrutio penis, ili protezom penisa (umjetni penis ).
Život s rakom prostate
Kako rak prostate obično napreduje vrlo sporo, moguće je živjeti desetljećima bez simptoma ili potrebe za liječenjem. U oko 95 posto slučajeva raka prostate radi se o adenokarcinomu koji nastaje iz prostatičnih epitelnih stanica. Najčešće se radi o spororastućem i indolentnom tumoru koji dugo ostaje ograničen na prostatu. No i u tom slučaju rak prostate može utjecati na život te može utjecati da se pacijent osjeća tjeskobno ili depresivno zbog čega je dobro potražiti i pomoć psihoterapeuta.
Jeste li čuli za Movember?
Movember je dosjetka, kombinacija riječi moustache (brk) i Novemeber (studeni). Tijekom studenog muškarci masovno puštaju brkove kao simbol povećanja svjesnosti o muškom zdravlju.
Prigodne kampanje diljem svijeta tada muškarce pozivaju da 30 dana uzgajaju brk, a sve kako bi ukazali da uz žensko zdravlje, postoji i zanemareno muško zdravlje te da bi posebno naglasili opasnost od raka prostate koji se često vrlo kasno dijagnosticira. Brkovi bi muškarce trebali podsjetiti da odu na pregled, da brinu o sebi te da se ne treba stidjeti kada se govori o vlastitom zdravlju. Takvim kampanjama se smanjuje broj smrtnih slučajeva od bolesti koje su se mogle spriječiti ranijim dijagnosticiranjem. Uz to, Movember podsjeća i na ostale bolesti muškog spola, primjerice rak testisa, ali i na one psihičke poput depresije, koja pogađa i „najveće muškarčine”.
Još od 2004. godine, nevladina organizacija Movember Foundation, podrijetlom iz Australije, organizira događaje i kampanje diljem svijeta u ime muškog zdravlja pri čemu se pokreću brojne humanitarne akcije. Movember je i u Hrvatskoj naišao na plodno tlo, a u kampanjama su sudjelovali mnoga poznata lica, uključujući i hokejaše Medvešćaka, popularno zvane Medvjedi.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
