Hrvate muče prekomjerni kilogrami u starijoj dobi, no mršavljenje treba početi puno prije

Hrvati su najdeblji europski narod, objavio je prošle godine Eurostat, europski statistički ured, na temelju podataka koje je prikupio za 2019. godinu.

“Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom razlikuje se među državama članicama EU-a, a najveći udio zabilježen je u Hrvatskoj i na Malti, gdje se 65 posto odraslih osoba smatralo pretilima u 2019. Nasuprot tome, najmanji udjeli zabilježeni su u Italiji (46 posto), Francuskoj (47 posto) i Luksemburgu (48 posto)”, stoji u statističkom izvješću.

“U svim državama članicama EU-a veći udio muškaraca nego žena imao je prekomjernu tjelesnu težinu u 2019., s najvećim razlikama zabilježenim u Luksemburgu (59 posto muškaraca u odnosu na 38 posto žena), Češkoj (70 posto u odnosu na 51 posto) i Cipru ( 59 posto u odnosu na 41 posto)”, dodaje se. Ove informacije proizlaze iz prvih rezultata europskog zdravstvenog intervjua (EHIS; treći val) koji mjeri zdravstveno stanje, zdravstvene determinante i korištenje zdravstvenih usluga građana EU.

Iako prekomjerna težina i pretilost nisu istoznačnice, one su neraskidivo povezane. Pretilost (adipoznost, debljina, gojaznost) je kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10 posto više od idealne težine smatra se pretilošću. Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 smatraju se pretilima. Preporučeni indeks tjelesne mase (BMI) za odraslu osobu iznosi 18,5 – 25.

Kako se računa BMI?

Indeks tjelesne mase (engl. body mass index) je jedan od načina procjene uhranjenosti. Od svih poznatih indeksa, indeks tjelesne mase je najuže povezan s količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu, a uz to ga je relativno jednostavno izračunati ili očitati iz tablica. Izračun BMI se temelji na odnosu tjelesne težine i kvadrata visine osobe. Ukratko, visinu u metrima treba pomnožiti sa samom sobom pa s time podijeliti broj kilograma. Izračun za osobu visoku 178 cm i tešku 95 kilograma izgleda ovako: 95/(1,78×1,78)=30.

Zašto svijet klizi u opću pretilost?

Pretilost je, bez dvojbe, izazov za hrvatski javnozdravstveni sustav, ali i za cijeli svijet. Posebno kada se radi o sve većem broju starijih pretilih osoba. Uzroke ovoj pandemiji valja tražiti u globalnom povećanju konzumiranja energetski bogate hrane i prihvaćanju takozvanog zapadnjačkog stila života u zemljama u razvoju. Uz to, sve prisutniji sjedilački oblici rada, širenje urbanizacije i promjene u načinu kretanja od točke A do točke B, potaknuli su sveukupno smanjenje razine tjelesne aktivnosti.

Pretilost, općenito, povećava rizik od razvoja koronarne bolesti srca, hipertenzije, dijabetesa i opstruktivne apneje za vrijeme spavanja te je povezana s određenim vrstama karcinoma, smanjenim očekivanim životnim vijekom i povećanim rizikom od prerane smrtnosti.

Iako se radi o bitnom komorbiditetu kod starijih osoba, kvaliteta života i funkcionalnost su češće važniji kod takvih pacijenata. Naime, sama pretilost povezana je s većim ograničenjima u svakodnevnim životnim aktivnostima i većim povećanjem funkcionalnih oštećenja.

Pretilost je globalni javnozdravstveni problem

Pacijenti s pretilošću, pokazuju to znanstvena istraživanja, uz sve navedeno imaju i veću vjerojatnost da će trebati hospitalizaciju i veću vjerojatnost da će im trebati kirurška intervencija. Primjerice, dostupni podaci za Sjedinjene Države pokazuju da su četiri od pet najčešćih razloga za prijem u bolnicu kod starijih osoba kongestivno zatajenje srca, koronarna ateroskleroza, srčane aritmije i akutni infarkti miokarda, a svi su povezani s pretilošću.

Nerazmjerna količina invazivnih kirurških zahvata koji imaju veze do pretilosti također se izvode u ovoj podskupini, s više od 70 posto svih kardiotorakalnih operacija i gotovo 60 posto svih slučajeva opće kirurgije koji se izvode u odraslih starijih od 65 godina. Hospitalizacije u starijoj populaciji dovode do pada funkcionalnosti, delirija, institucionalizacije i smrti. U sinergiji s pretilošću, to dovodi do povećanja nuspojava i sve jačeg pritiska na zdravstveni sustav.

Pretilost i mentalno zdravlje?

Lani objavljeno istraživanje sa Sveučilišta u Sheffieldu pokazalo je da je prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećenje za zdravlje mozga te da može pogoršati Alzheimerovu bolest. Pionirska multimodalna neuroimaging studija otkrila je da pretilost može pridonijeti ranjivosti neuralnog tkiva, dok bi održavanje zdrave težine kod blage demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću moglo pomoći u očuvanju strukture mozga. Kažimo i to da neuroimaging predstavlja skup tehnika za mjerenje i vizualizaciju aspekata živčanog sustava.

Rezultati istraživanja objavljeni u The Journal of Alzheimer’s Disease Reports, također naglašavaju utjecaj prekomjerne tjelesne težine u srednjim životnim dobima na zdravlje mozga u starijoj dobi.

Voditeljica istraživanja profesorica Annalena Venneri s Instituta za neuroznanost Sveučilišta u Sheffieldu i Centra za biomedicinska istraživanja NIHR Sheffield, izjavila je: “Smatra se da više od 50 milijuna ljudi živi s Alzheimerovom bolešću. Unatoč desetljećima revolucionarnih studija i ogromnoj globalnoj istraživanja još uvijek nemamo lijek za ovu okrutnu bolest. Prevencija igra tako važnu ulogu u borbi protiv bolesti. Važno je naglasiti da ova studija ne pokazuje da pretilost uzrokuje Alzheimerovu bolest, ali ono što pokazuje jest da je prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećenje za zdravlje mozga i može pogoršati bolest.”

Između ostalog, Venneri je rekla: “Bolesti koje uzrokuju demenciju kao što su Alzheimerova i vaskularna demencija vrebaju u pozadini dugi niz godina tako da je čekanje do 60-ih godina za mršavljenje prekasno. O zdravlju mozga i prevenciji ovih bolesti moramo početi razmišljati mnogo ranije. Edukacija djece i adolescenata o teretu koji prekomjerna tjelesna težina ima na multimorbiditete uključujući neurodegenerativne bolesti je od vitalnog značaja.”

Treba li onda pretilim starijim osobama savjetovati mršavljenje?

Tema intervencije u mršavljenju kod starijih osoba ostaje kontroverzna, piše u znanstvenoj publikaciji Journal of Global Health Reports internist Jason H. Malenfant. Prvo, postoje studije koje su pokazale da povećana masnoća može imati “zaštitni” učinak kod starijih osoba (“paradoks pretilosti”). Druga hipoteza proizlazi iz utjecaja kardiorespiratorne kondicije kod odraslih osoba s pretilošću na bolje ishode. Iako prisutnost pretilosti povećava rizik od razvoja ovih kroničnih stanja, kad se jednom pojave, pacijenti s pretilošću imaju veću stopu preživljavanja.

Neki nagađaju da je to djelomično zbog prisutnosti većih zaliha tjelesne mase (a time i energije) kao i bolji ukupni nutritivni status. Na koncu, valja razlikovati nenamjerno i namjerno mršavljenje, budući da je u ovoj populaciji nenamjerni gubitak težine često preteča slabosti i smrti, no znanstvenici se spore i oko toga.

Osim toga, neki medicinski izvori kažu da pretilost štiti starije osobe od teških i moguće fatalnih lomova kostiju, budući da prekomjerno masno tkivo amortizira udarce prilikom padova. Sve ranije navedeno govori da pretilost nije problem jednoznačan problem kojega je lako riješiti u poznim godinama te da zdravu tjelesnu masu valja održavati kroz cijeli život.

Beroš: Izgubili smo previše građana

Nakon objave poraznih podataka za Hrvatsku, a prema kojoj gotovo dvije trećine naših građana ima problem s debljinom, oglasio se i ministar zdravstva Vili Beroš.

“Smirivanjem epidemije COVID-19 imamo priliku vratiti fokus na važnost prevencije u očuvanju zdravlja naših građana pa tako i u aspektu prevladavajuće prekomjerne težine u našoj odrasloj populaciji. Na tom tragu, u Ministarstvu zdravstva smo osnovali Radnu skupinu koja će sveobuhvatnim, multisektorskim pristupom kontinuirano raditi na Akcijskom planu za prevenciju debljine te dodatno doprinijeti osvještavanju javnosti o važnosti zdravih navika za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i ostalih kroničnih bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti naših građana”, istaknuo je Beroš.

“Ovaj veliki javnozdravstveni problem prisutan je u svim državama članicama Europske unije, no ipak najveći udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom zabilježen je u Hrvatskoj i Malti što je podatak s kojim se ne želimo miriti. Previše smo izgubili naših građana uslijed kroničnih bolesti povezanih s debljinom koje su se, u kombinaciji s COVID-19, pokazale kobnima. Stoga smo odlučni, u zajedničkom djelovanju te udruživanju cjelokupnog know-how-a, prevencijom smanjiti rizik od debljine kod mlađe populacije, a starije građane podsjetiti na zdrave navike koje i sam često gubim iz vida u stresnoj svakodnevici”, zaključuje ministar Beroš navodeći da je debljina važan zdravstveni, a ne estetski problem te da kao društvo stvorimo pretpostavke za rano uočavanje, prevenciju i liječenje debljine, pritom imajući na umu socioekonomsku podlogu u nastanku debljine, raširenu stigmatizaciju debljine te potrebu za multisektorskim djelovanjem.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.