O ‘povlaštenim’ mirovinama svi govore, no znate li kolike su?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Hrvatska je za lipanj 2022. u srpnju isplatila 182.783 mirovina po posebnim propisima koje u svakodnevnom govoru zovemo i povlaštenima mirovinama. Iako, za velik dio njih taj epitet zapravo i ne stoji s obzirom na njihove prosječne iznose.

Kada govorimo o mirovinama koje ne obuhvaćaju međunarodne ugovore, brojka je nešto manja – 179.011. Riječ je o osiguranicima koji ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom.

Saborske mirovine

U javnosti se najčešće, u kontekstu lošeg parlamentarnog rada i općenito političkog koristoljublja, spominju saborske mirovine koje su daleko iznad hrvatskog prosjeka. O njima se govori kao o nezasluženima i nezarađenima.

No malo tko zna da su saborske mirovine zapravo ukinute 2014. godine. Prema Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. kolovoza 2014., zastupnici koji su obnašali zastupničku dužnost prije 22. prosinca 2011. imaju pravo na zastupničku mirovinu kada kumulativno ispune sve uvjete koji su bili propisani za ostvarivanje prava na zastupničku mirovinu u vrijeme kada su obnašali zastupničku dužnost, i to: trajanje zastupničkog mandata, dob i radni staž.

Primjerice, na zastupničku mirovinu ima pravo Davor Bernardić, budući je bio u VI. Sazivu sabora sa samo 28 godina. U povlaštenu mirovinu, recimo, kada ispune uvjete, mogu otići Gordan Maras, Milanka Opačić, Arsen Bauk, Josip Đakić, Igor Dragovan… To je svojevrsna nepravda, jer tu povlasticu nemaju obični radnici, koji ne mogu otići u mirovinu prema nekom starom zakonu koji bi za njih bio povoljniji.

Svi zastupnici koji su nakon 22.prosinca 2011. godine po prvi puta obnašali saborsku dužnost, pa makar imali bitno više godina od nabrojanih, više nemaju to pravo. No s obzirom da su zastupničke plaće relativno visoke, za očekivati je da će im godine koje su proveli u sabornici (ili izvan nje) bitno utjecati na visinu mirovine.

Saborske mirovine su u javnim izvješćima HZMO-a stavljene u istu “ladicu” sa ustavnim sucima, glavnim državnim revizorom i ministrima. Broj ukupnih korisnika u toj kategoriji je 678, a prosječna mirovina iznosi 10.688,74 kuna. Iza tih mirovina u prosjeku stoje 32 godine, 11 mjeseci i 9 dana staža.

Ratne mirovine

Oko ratnih mirovina godinama se vode – ratovi. Naime, umirovljenim braniteljima se prigovara da ih je puno više od realnog stanja na ratištima Domovinskog rata, da su im mirovine prevelike i da iza njih ne stoji nikakav radni staž.

Prozvani u takvim prilikama okreću ciljnik prema umirovljenim borcima NOB-a za koje smatraju da više ne bi trebali biti živi, da su im mirovine astronomske te da se nasljeđuju s djeda na unuka, što je višestruko demantirano. Pri tome se zaboravlja da su među takozvane povlaštene umirovljenike stavljeni i ustaše i domobrani.

Branitelji su podijeljeni u dvije kategorije

Za razumijevanje braniteljskih mirovina valja uzeti u obzir njihovu brojnost, visinu prosječne mirovine te možda ponajviše radni staž koji iza njih stoji. Branitelji su tako razvrstani u dvije kategorije i sasvim je jasno da su oni koji su se umirovili mladi, odmah nakon rata, dobili bolje mirovine.

Hrvatskih branitelja umirovljenih prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR) u lipnju je bilo 71.068 pri čemu je prosječna neto mirovina iznosila 6.306,87 kuna. Iza tih mirovina je prosječno 18 godina, 8 mjeseci i 6 dana staža.

S druge strane, mirovina priznatih prema općim propisima, a određenih prema ZOHBDR- u iz 2017. godine je 54.218. Iako je iza njih prosječan staž od 29 godina, 9 mjeseci i 13 dana, u lipnju je prosjek tih mirovina iznosio samo 3.048,02 kune.

Ovome dodajmo da Hrvatska isplaćuje i 6.762 mirovina pripadnicima HVO-a. prosječna neto vrijednost u lipnju bila im je 3.578,55 kuna, a pokrivene su stažem u trajanju 6 godina, 8 mjeseci i 6 dana.

Sudionici Narodnooslobodilačkog rata

Umirovljenih partizana sve je manje te većinu ovih mirovina čine obiteljske mirovine njihovih udovica. Treba znati da je iza tih mirovina u prosjeku 29 godina 7 mjeseci i 6 dana staža, a mirovine iznose skromnih 3.109,66 kuna. U srpnju je za lipanj isplaćeno 5.997 takvih mirovina.

Radikalno desni dio hrvatskog biračkog tijela nerijetko tvrdi da su ove mirovine nasljedne s djeda na unuka, no do sada nitko nije imenom i prezimenom ukazao makar na jednog unuka koji prima partizansku mirovinu. “Riječ je o najnormalnijim obiteljskim mirovinama u kojima supruga nasljeđuje suprugovu mirovinu. Brojni borci su se oženili s mladim ženama koje su naslijedile mirovine. Unuci nemaju pravo na obiteljske mirovine djedova i baka, a u spomenutu kvotu pripadaju i djeca rođena u zbjegu El-Shatt”, kazano nam je iz HZMO-a.

U travnju je Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) objavio da je živućih boraca NOB-a ukupno 781 u starosnoj i 176 u invalidskoj mirovini. Oni i partizanske udovice, istaknuo je Savez, zakinuti su, usprkos ustavnom antifašističkom određenju Hrvatske. “Sudionici NOB-a nisu izjednačeni u svojim pravima s braniteljima Domovinskog rata premda je to u skladu s međunarodnim konvencijama i odlukama Svjetske veteranske federacije”, istaknuo je tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić.

Ustaše i domobrani

I poraženi vojnici kvislinške NDH (domobranstvo NDH, režimska Ustaška vojnica te Oružnica NDH) imaju pravo na povlaštenu mirovinu. U srpnju su isplaćene 2.362 takve mirovine. Iz njih je nešto više staža nego u slučaju partizanskih – 33 godine, 4 mjeseca i 7 dana. I te su mirovine relativno niske te u prosjeku iznose 2.679,71 kuna.

Ostale povlaštene mirovine

Iako javnosti nisu toliko zanimljive, ukratko ćemo pobrojati i ostale kategorije “povlaštenih” mirovina s pripadajućim neto prosjekom isplaćenim u srpnju.

• Radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kojima je pravo na mirovinu priznato prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o pravima DVO, PS i OSO – 4.703,77 kuna
• Radnici na poslovima policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba pravosuđa i službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno obavještajnom sustavu RH koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima DVO, PS i OSO – 4.595,69 kuna
• Radnici na poslovima razminiranja – 4.448,12 kuna
• Korisnici koji pravo na mirovinu ostvaruju prema Zakonu o vatrogastvu – 5.384,10 kuna
• Djelatne vojne osobe – 4.190,55 kuna
• Bivši politički zatvorenici – 4.217,97 kuna
• Pripadnici bivše Jugoslavenske narodne armije – 3.476,72 kuna
• Pripadnici bivše Jugoslavenske narodne armije – JNA – čl. 185. ZOMO – 3.507,12 kuna
• Članovi Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici – 3.667,68 kuna
• Bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ – 3.942,77 kuna
• Redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – 9.589,97 kuna
• Radnici u Istarskim ugljenokopima “Tupljak” d.d. Labin – 4.181,32 kuna
• Radnici profesionalno izloženi azbestu – 3.411,45 kuna
• Osiguranici – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi – članak 129.a stavak 2. Pomorskog zakonika – 2.243,39 kuna

Treba li povećati povlaštene mirovine?

Takozvane povlaštene mirovine su do sada dva puta korigirane naniže, a jedina politička stranka koja smatra da ih treba popraviti naviše jest Hrvatska stranka umirovljenika koja je tu točku uvrstila u dokument nazvan “Prijedlog interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj”.

“Mirovine ostvarene prema posebnim propisima (koje se isplaćuju na teret državnog proračuna i ne terete sredstva za isplatu mirovina prikupljena iz doprinosa za mirovinsko osiguranje) umanjivale su se u dva navrata. Prvi puta to se dogodilo 2010. godine kada je zakonom propisano da se mirovine veće od 3.500 kuna smanjuju za deset posto. Drugo smanjenje iz 2014. godine odnosilo se na mirovine veće od 5.000 kuna, što je ukinuto odlukom Vlade Republike Hrvatske 2017. godine, nakon što su se ispunili zakonski uvjeti, odnosno kada je rast BDP-a u tri kvartala za redom bio više od dva posto”, navodi HSU pa dodaje da prvo umanjenje iz 2010. godine nije ukinuto.

“Tako se i dan danas mirovine ostvarene prema posebnim propisima umanjuju za 10 posto, bez ikakvih naznaka od strane Vlade Republike Hrvatske ili Hrvatskog sabora da bi se to moglo anulirati. Stoga predlažemo da se odgovarajućim zakonskim izmjenama ukine navedeno desetpostotno umanjenje mirovina ostvarenih po posebnim propisima i omogući svim takvim korisnicima (preko 180.000 korisnika) da napokon opet primaju mirovinu u onoj svoti koja im je priznata i određena zakonitim, konačnim i pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje”, zaključuje HSU.

Na ovu su se inicijativu osvrnuli iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. “HSU je dijelio ove godine mandarine i ribice, a sada traže da se umirovljenicima s povlaštenim mirovinama vrati 10 posto koje su onima s visokim mirovinama uskratili 2010. godine. Tako se HSU bori za veće povlaštene mirovine, a za one s najnižim mirovinama – ništa”, poručili su.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.