“Policijski službenici proveli su kriminalističko istraživanje nad 46-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji i teške tjelesne ozljede na štetu 78-godišnjaka. Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni na području Velike Gorice u zajedničkom kućanstvu, unazad pet godina učestalo verbalno zlostavljao, vrijeđao i omalovažavao oštećenog, da bi ga 16. kolovoza u večernjim satima, fizički napao i teško ozlijedio.”
Ovaj citat iz kolovoza 2021. godine samo je mali dio policijskih izvješća koje s vremena na vrijeme progovore i o zlostavljanju starijih osoba, a za koje će brojni stručnjaci reći da se događaju puno češće no što mislimo. A događa se baš svugdje na svijetu.
Prema rezoluciji 33/5 Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda riječ je o široko rasprostranjenom fenomenu koji može imati brojne oblike te se javlja u svim okruženjima, uključujući obiteljske domove, radna mjesta, institucije za skrb o starijim osobama, javne prostore, medije, internetski prostor. To nasilje može počiniti širok raspon zlostavljača, uključujući članove obitelji, skrbnike, zakonske skrbnike, zdravstvene djelatnike, državne službenike i financijske predstavnike. Takvo nasilje i zlostavljanje često prolaze nezapaženo i ostaju tabu tema u mnogim društvima.
Nasilje nad starijima u pandemiji je raslo
I pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwater u “Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu” u poglavlju “Prava starijih osoba” naglašava da prema podatcima UN-ove neovisne stručnjakinje za prava starijih osoba, nasilje i zanemarivanje starijih osoba značajno je poraslo tijekom pandemije, kako u domovima za starije, tako i u obiteljima.
U RH se takvi podatci prikupljaju u svakom sustavu zasebno, a nasilje nad korisnicima uočeno prilikom inspekcijskih nadzora u pravilu se tretira kao nepravilnost u radu i nalaže se rok za njeno otklanjanje te često prolazi bez prekršajnopravnih ili kaznenopravnih posljedica za počinitelje, navodi Ured pravobraniteljice.
Udruge su bitne
Pravobraniteljica kaže da o nasilju koje stariji doživljavaju u vlastitim domovima postoje tek parcijalni podaci, među ostalim pribavljeni i kroz istraživanja koje u pojedinim dijelovima RH provode udruge. Tako je istraživanje udruge Duga Vukovar pokazalo da je gotovo trećina starijih ispitanih osoba doživjela neki oblik nasilja, a polovica njih nasilje nikome nije prijavila zbog straha od posljedica i socijalne isključenosti.
Uz strah, istraživanje Centra za kvalitetu života 50+ prepoznalo je kao razloge i sram, neinformiranost i nepovjerenje u institucije. Kao rizični faktori na strani žrtve posebno su istaknuti bolest, invaliditet, nepokretnost i alkoholizam. Istraživanjem koje je udruga CERANEO provela u pet županija na području sjeverne Hrvatske primijećeno je da su važan faktor ranjivosti starijih narušeni obiteljski odnosi i tradicionalni obrasci u kojima se očekuje nasljeđivanje imovine nauštrb stavljanju imovine u funkciju vlastite dobrobiti u starosti, navodi Šimonović Einwalter.
Pretukle baku zbog smrti psa
Dvije su unuke proglašene krivima jer su vlastitu baku brutalno izvrijeđale, pretukle i zaključale u kuhinju, presudio je Općinski sud u Varaždinu. Jadnoj baki Kati, koja ih je tužila, zbog ozljeda i duševnih boli moraju platiti ukupno 5000 kuna odštete. Prema sudskim spisima, sve se dogodilo 2018. godine u obiteljskoj kući u okolici Varaždina zbog jednog – kućnog ljubimca. Unukama je tog dana netko otrovao psa kojeg je baka bila pustila iz dvorišta da se igra pa je uginuo u mukama. To je bio povod da se unuke Marija i Katarina fizički obračunaju s bakom Katom. Nakon dolaska policije, baka Kata zatražila je hitnu pomoć u bolnici gdje joj je “dijagnosticirana tjelesna ozljeda u vidu contusio genus, a nakon toga se i psihijatrijski liječila, budući da je ovakvo postupanje unuka kod nje izazvalo veliki psihički nemir i strah.
Žrtve štite nasilnike
Kako stoji u izvješću, Ured pučke pravobraniteljice je tijekom 2021. godine u više navrata zaprimio pritužbe susjeda, koji navode da svjedoče nasilju nad starijim osobama u obitelji, no žrtve su, usprkos postojanju vidljivih ozljeda, takve navode zanijekale. Počinitelji nasilja su osobe koje žive u istom kućanstvu, a žrtve ih pod svaku cijenu žele zaštititi, što institucijama onemogućava daljnje postupanje.
Prema podatcima iz “Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanje sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji za 2020. godinu”, pred sudovima je evidentirano 314 žrtava starije životne dobi, što predstavlja porast u odnosu na 2018. i 2019. godine, iako je ukupan broj žrtava u padu. MUP je tijekom 2021. godine evidentirao 760 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65, od čega 499 žena i 261 muškarac, što je pad u odnosu na 2020. godinu (1.095 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65). Prema evidenciji centara za socijalnu skrb, zabilježeno je 289 slučajeva zanemarivanja potreba osoba starije životne dobi, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2019. godinu.
foto: Elena Kotliarova/Scopio
Pritom je važno napomenuti, stoji u Izvješću, da postojeći način prikupljanja i objave prikupljenih podataka ne daje sveobuhvatni i sustavni uvid u problematiku nasilja nad starijima, jer se ne objavljuje struktura počinitelja nasilja nad starijima (jesu li to djeca, unuci ili partneri), vrsta nasilja nad starijima (preteže li, primjerice, fizičko ili ekonomsko nasilje) i poduzetih mjera – jesu li počinitelji i na koji način sankcionirani.
Pijana unuka zlostavlja baku, majka je nemoćna
Moja kćerka je liječeni alkoholičar, koja sustavno i godinama vrijeđa i psihički, verbalno i financijski zlostavlja moju majku, njenu baku. Policija i Hitna medicinska pomoć su često bili u našoj kući na intervenciji. Moja majka je stara i bolesna žena. Majka bi željela da se odseli i ostavi je na miru ne želi, iako je zaposlena. Moja majka traži od mene pomoć. Ja ne znam kako da joj pomognem, stoji u svjedočanstvu koje je zabilježio Ured pučke pravobraniteljice.
I UN upozorava na manjak podataka
Kako navodi UN, nedostatak pouzdanih informacija i podataka jedna je od prepreka za učinkovito rješavanje problema nasilja nad starijim osobama. Podaci o iskustvima nasilja, zlostavljanja, maltretiranja i zanemarivanja u kasnijoj životnoj dobi uglavnom nedostaju — što ih čini nevidljivima. Starije osobe rijetko su dio istraživanja o nasilju, a korišteni indikatori možda nisu prikladni za otkrivanje svih pojavnih oblika nasilja i zlostavljanja nad starijim osobama.
Postojeće procjene o nekim vrstama zlostavljanja ukazuju na širok opseg problema. Svjetska zdravstvena organizacija, na primjer, procjenjuje da je jedna od šest osoba starijih od 60 godina doživjela neki oblik zlostavljanja u zajednici. Smatra se da su stope zlostavljanja starijih osoba visoke u ustanovama kao što su starački domovi i ustanove za dugotrajnu njegu, pri čemu dvoje od troje zaposlenika izjavljuje da su počinili zlostavljanje. Stope zlostavljanja porasle su tijekom pandemije COVID-19 i predviđa se da će rasti jer se mnoge zemlje suočavaju sa brzim starenjem stanovništva.
Što učiniti?
Kako bi se razumjelo i adresiralo zlostavljanje i nasilje nad starijim osobama potrebno je identificirati čimbenike rizika, nedostatke u prevenciji i zaštiti, a posebno ranjive skupine.
Starije žrtve nasilja i zlostavljanja možda neće moći pristupiti odgovarajućoj zaštiti zbog neprikladnih i nedostupnih mehanizama prijave i zaštite; nedostatak informacija o pravima i načinu podnošenja pritužbe; i nedostatak zakonodavstva, između ostalog.
Nacionalne studije o provedbi zakona i sudskih odluka koje se odnose na nasilje nad starijim osobama ključne su za prepoznavanje prepreka i problema u provedbi postojećih zakona. Potrebne su informacije o načinima prijavljivanja zlostavljanja, postojećoj podršci žrtvama i pristupu pravnom lijeku. Posebnu pozornost treba posvetiti i temama koje se smatraju tabuima, kao što je seksualno nasilje u starijoj životnoj dobi.
Baku seksualno zlostavljao vlasnik doma
“Sjedila sam na krevetu kada je u moju sobu ušao J. L. Rekao je da bi malo popipao grudi. Čučnuo je ispred mene i zavukao mi ruku ispod majice. Dirao me po grudima i govorio mi kako su lijepe i da su uvijek lijepe. Odmaknula sam mu ruke i rekla da prestane, pa je izašao van. Trajalo je to oko pet minuta, a njegova supruga je u to vrijeme bila vani. Mjesec dana kasnije, iza Svih svetih, kada sam iz WC-a izašla na hodnik, ponovno mi je prišao i objema rukama me primio preko spavaćice za grudi, rekavši da su mi grudi najljepše ujutro. Odgurnula sam ga i ponovila da me ne dira.” Ispričala je to na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu 81-godišnja umirovljenica tijekom suđenja svojem 61-godišnjem skrbniku 2018. godine.
UN uz to ističe da posebnu pozornost treba posvetiti određenim skupinama i u specifičnim situacijama, pri čemu višestruki čimbenici povećavaju rizik od nasilja i zlostavljanja, kao što su starije žene, starije osobe s invaliditetom, starije lezbijke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe te situacije kao što su protjerivanja i ratovi.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
