Umirovljenici su nesvjesno navučeni na prešutne minuse. Kako će ih otplatiti?

Prešutni minusi bili su gotovo nepoznat pojam do 2020. godine kada je postalo jasno da gotovo milijun hrvatskih građana preživljava na njima. Građanima je tako trebalo “samo” deset godina da osvijeste činjenicu da je riječ o minusima koji su definirani ugovorom o tekućem računu, a zapravo se radi o minusu na minus s višom kamatnom stopom.

Kako smo došli tu gdje jesmo?

Doduše, prešutni minusi postali su široko korišteni na tržištu tek 2017. godine kada je bankama nešto smanjena mogućnost zarade na dopuštenim prekoračenjima tekućih računa pa su odlučile “ugušiti” tu uslugu i okrenuti se prešutnim minusima koji su slabije regulirani i na kojima je moguće puno više zaraditi. I tako je prešutni minus koji je zamišljen kao iznimka – postao pravilo.

Balon je puknuo 2020. godine kada je i Hrvatska narodna banka (HNB) uvidjela koliko banke “gule” građane pa je odlučila bolje regulirati ovaj “lov u mutnom”. Središnja banka je tako u srpnju 2021. godine istraživanjem prakse banaka utvrdila da 70 posto potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95 posto svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja.

HNB je tada utvrdio da su se dva proizvoda stopila u jedan, da su potrošači nezaštićeni pa je najavio i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, a banke uputio da odmah prilagode poslovanje najavljenim izmjenama.

Umirovljenicima je posebno teško

Dakle, riječ je minusu koji prekoračuje i mjesečna primanja i dopušteni minus. I dok kod dopuštenog minusa ima ograničenu efektivnu kamatnu stopu i mogućnost vraćanja na rate, kod prešutnog minusa toga nema pa je sasvim jasno da je riječ o vrlo skupom bankarskom proizvodu čiju prirodu mnogi korisnici ne poznaju. Tako su oni koji jedva preživljavaju, oni koji su potonuli duboko ispod linije siromaštva postali dužnici po kamatnoj stopi i od 17 posto. I to zbog pukog preživljavanja.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović upozorila je krajem 2021. godine da je u 2020. godini oko  20 posto umirovljenika koristilo prešutne minuse koje su im odobrile poslovne banke. “Pazite, oni su išli na bankomat i dizali novce dok su mogli i trošili koliko im je banka dala mogućnosti trošiti. Diži dok možeš. Banke su siromašne navukle na plaćanje visokih kamata. Netko će pitati: zašto nisu vodili evidenciju o mjesečnoj potrošnji? Ljudi starije dobi su i dementni i slabije pamte. Možde im se činiti da im je novac na računu ostao iz prethodnog mjeseca ili vjeruju da im je ponovo isplaćen COVID dodatak na mirovine i slično. Ljudi naprosto ne znaju!”, kazala nam je Petrović.

Kako banke definiraju prešutne minuse u paketima za umirovljenike?

Primjerice, OTP banka je u Senior paketu za umirovljenike ugradila prešutno prekoračenje po tekućem računu. “Prešutno prihvaćeno prekoračenje je iznos sredstava koji je stavljen na raspolaganje Klijentu, a kojeg Klijent nije odbio podnošenjem pismene izjave u poslovnici OTP banke”, stoji u objašnjenju. Prevedeno, umirovljenici često nisu svjesni da koriste iznimno skup bankarski proizvod. Zagrebačka banka pak piše da je prešutno prekoračenje “određeni iznos koji klijent može koristiti prema vlastitim potrebama, a u visini odobrenog limita i do određenog roka”. Dalje se precizira da se “prešutno prekoračenje po tekućem računu može odobriti najviše do visine 5 prosječnih redovnih primanja”.

Da banke legalno mogu nesvjesnim korisnicima u paket usluga staviti i ovu vrstu minusa, potvrđuje i Hrvatska narodna banka. “Banka smije bez zahtjeva korisnika omogućiti takozvano prešutno prekoračenje po računu. Korisnik prihvaća tako odobreno prešutno prekoračenje time što se počinje njime koristiti. Kada je riječ o dopuštenom prekoračenju po tekućem računu, tada korisnik najprije treba podnijeti zahtjev za prekoračenje, a banka ga na temelju zahtjeva može (ali i ne mora) odobriti”, navode iz HNB-a.

“Banka korisnika obavještava o visini prešutnog ili dopuštenog prekoračenja na ugovoreni način, najčešće izvatkom po računu, a informacije o visini prekoračenja dostupne su korisniku i na internetskom i mobilnom bankarstvu, ako ih je ugovorio. Način obavještavanja uobičajeno je definiran općim uvjetima poslovanja pojedine banke. Ako korisnik ima odobreno prekoračenje (prešutno ili dopušteno) kojim se ne želi koristiti, potrebno je izvijestiti banku kako želi da se konkretno prekoračenje ukine. Pritom je važno istaknuti da, prije ukidanja prekoračenja, korisnik treba vratiti sredstva korištena na osnovi prethodno odobrenog prekoračenja”, objašnjava središnja banka.

Što su se banke i Vlada RH dogovorile oko prešutnih minusa?

Umirovljenike je posebno zabrinuo scenarij prema kojem bi se prešutni minusi ukinuli odjednom na način da se ne ostavi puno prostora za otplatu istog pa bi logičan slijed stvari bio – masovno ovršenje mirovina.

Kako bi riješila ovaj problem Vlada se u rujnu prošle godine sastala s predstavnicima banaka. “Rješenja i prijedlozi koji su stavljeni na stol vode prema tome da se usmjerimo upravo na segment dopuštenog prekoračenja kao onoga koji bi trebao biti predominantan jer je i u samom Zakonu on puno detaljnije, jasnije i transparentnije reguliran”, istaknuo je nakon sastanka tadašnji ministar financija Zdravko Marić. Kazao je da ni u kom slučaju nije namjera, niti bi Vlada podržala takav prijedlog kao potencijalno rješenje, ukidati ta prekoračenja i na taj način stvoriti pritisak na egzistenciju građana.

Pregovori s bankama su u srpnju ove godine dobili prve konkretne obrise. Naime, Vlada RH je u četvrtak donijela zaključak o prihvaćanju Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, kojim u suradnji s HNB-om i bankama želi građanima financijski olakšati troškove tog oblika zaduživanja i otplatu “minusa”.

“Rješenja koja su sadržana u Memorandumu su utemeljena na načelima socijalne osjetljivosti, zaštite potrošača, pravičnosti, transparentnosti i informiranosti i kao prvenstveni cilj imaju vratiti dopuštena prekoračenja kao dominantan proizvod”, kazao je premijer  Andrej Plenković u uvodu redovne sjednice Vlade RH.

Zadnjih nekoliko mjeseci, smatraju u Vladi, prevladava ukidanje dopuštenih prekoračenja po tekućem računu koji se zamjenjuju prešutnim prekoračenjima, što je Banske dvore i potaknula da se uhvate u koštac s ovim problemom. Vlada je u suradnji Hrvatskom narodnom bankom i 13 banaka koje su građanima plasirale prešutna prekoračenja pripremila dokument na kojega je potpis stavio novi ministar financija Marko Primorac.

Memorandum, između ostalog, predviđa da će se od 1. kolovoza propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope, u visini deset tisuća kuna. Iznosi niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za granični iznos. Uz to, primjena ograničenja efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja uvodi se od 1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje.

Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja, a dok potrošačima ne omoguće prelazak na dopušteno prekoračenje odnosno do isteka roka za prihvat ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, banke neće moći prodavati potraživanja po osnovi prekoračenja, piše u memorandumu

Što ako banka ukine prešutno prekoračenje ili izmjeni uvjete za njega?

U tom slučaju moraju potrošaču omogućiti obročnu otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one koja se primjenjuje na dopuštena prekoračenja, odnosno kamatne stope koja se primjenjivala na prešutno prihvaćeno prekoračenje ako je ta kamatna stopa niža, odnosno u manje obroka, ako to zatraži potrošač.

Kakva je budućnost prekoračenja po tekućem računu?

Memorandum predviđa obavezu prema kojoj će banke potrošačima morati prvo na korištenje ponuditi odobreni minus. U slučaju da potrošači koriste dopušteni i prešutni minus, banke će mu odobriti otplatu tih prekoračenja na način da se prvo zatvara prešutno prekoračenje minusa. Banke se obvezuju da iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koje će se odobravati ubuduće neće biti viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača.

Koje banke su potpisale Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu?

Svoj potpis su uz ministar financija i guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, stavili predstavnici 13 banaka. To su Addiko bank, Agram banka, Erste&Steiermarkische bank, Hrvatska poštanska banka, Istarska kreditna banka Umag, Karlovačka banka, Kenbank, OTP banka, Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Reiffeisenbank Austria, Slatinska banka i Zagrebačka banka.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.