Velika smrtnost starijih osoba spustila je ukupan broj umirovljenika na najnižu razinu u posljednje četiri godine, s milijun i 241 tisuću s kraja 2020. godine na jedan milijun i 232 tisuće koliko je bilo umirovljenika posljednjeg dana 2021. godine, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
U godinu dana, ukupan broj umirovljenika smanjio se tako za približno devet tisuća što je najveće smanjenje otkako se prate podaci u RH, piše Večernji list.
Posljednjih trideset godina Hrvatska je konstantno bilježila povećanje broja umirovljenika, pa smo tako 1990. imali tri zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno gotovo dva milijuna zaposlenih i nešto više od 600 tisuća ljudi u mirovini. Od 1991. godine broj umirovljenika se više nego udvostručio, tako da je danas gotovo izjednačen broj zaposlenih s brojem umirovljenih radnika. Pad broja umirovljenika tijekom 2021. posljedica je visoke smrtnosti u starijoj populaciji, pa je tako lani umrlo gotovo 12 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u godinama prije korone. Zbog smrti korisnika, lani je prestala isplata gotovo 61 tisuće mirovina.
Na pojačanu smrtnost starijih vjerojatno je utjecalo i to što Hrvatska ima i jedan od lošijih udjela cijepljenih u starijoj populaciji. Osobe koje su lani umrle u prosjeku su koristile mirovinu dvadesetak godina.
Ukupan broj umirovljenika je znatno pao, no gledaju li se podaci o ulasku u mirovinski sustav, priljev novih umirovljenika nije se smanjio u odnosu na prijašnje razdoblje. U 2020. godini pravo na mirovinu prvi je put ostvarilo 50 tisuća osoba, a lani 51,6 tisuća, što je oko 1600 novih umirovljenika više u odnosu na prethodnu godinu, i to samo u sustavu redovitog mirovinskog osiguranja. Narastao je i ukupan broj povlaštenih umirovljenika, uglavnom u braniteljskoj populaciji, za oko 1800 u godinu dana, tako da smo u ovu godinu ušli s 181.333 primatelja mirovina po posebnim propisima, analizira Večernji list.
