Pandemija koronavirusa, osim svojih izravnih posljedica na zdravlje stanovništva, donijela je velike i ozbiljne promjene u funkcioniranje bolničkog sustava. U mnogim su se bolnicama otvarali COVID odjeli, a veliki dio medicinskog osoblja raspoređivan je sa svojih matičnih odjela kako bi brinuo o pacijentima na kisiku ili respiratoru. Nerijetko su su zatvarani čitavi odjeli, a pojedine su bolnice dobivale predznak COVID i jednostavno više nisu primale pacijente s bilo kojim drugim zdravstvenim problemom.
Sve to rezultiralo je obustavom određenih kontrola i pregleda te je rastao broj drugih oboljenja i zdravstvenih dijagnoza koje bi se redovnim pregledima ipak otkrile na vrijeme. Od pojave bolesti COVID-19, otežano funkcionira i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. U njoj su trenutno na liječenju 103 pacijenta s najsloženijim zdravstvenim problemima.
“Naši pacijenti su djeca s teškim tjelesnim bolestima, s genetskim poremećajima, oštećenjima središnjeg nervnog sustava te drugim teškim malformacijama i oštećenjima“, rekao nam je zamjenik ravnatelja bolnice, Ivan Šoštarčić.
Neprimjeren prostor, potres, proboj virusa
Bolnica je smještena u dvorcu Oršić iz 18. stoljeća, a taj neprimjereni prostor značajno je stradao u potresu koji je pogodio Petrinju pa im je i to dodatno otežalo rad i brigu o malim pacijentima. Stoga su bili primorani dio djece preseliti u bolnicu Naftalan.
“Upravo u procesu preseljenja, dogodio nam se proboj koronavirusa u bolnicu”, ispričao nam je Šoštaričić te je dodao kako u tom zahtjevnom manevru, ali i u inicijalnoj stabilizaciji bolničke zgrade potpornim skelama, nisu mogli u potpunosti provoditi sve najstrože epidemiološke mreže pa je desetero djece oboljelo.
Specijalna bolnica Bistra
“Srećom, samo je jedno dijete imalo izraženije simptome bolesti. Zahvaljujući procijepljenosti svih naših pacijenata starijih od 12 godina, ali i zdravstvenih djelatnika koji s njima rade, trenutno smo korona-free bolnica”, kaže Ivan Šoštarčić.
Zabrana rada volonterima
Pored svega navedenog, dodatna otegotna okolnost života i rada u bolnici jest i nemogućnost angažiranja volontera koji su prije pandemije, svojim radom, predanošću i toplinom davali dragocjen doprinos ovoj ustanovi.
“Volonteri su s djecom uspostavljali i njegovali lijepe odnose pune blagosti i topline pa stoga nije neobično da im upravo oni u koroni najviše nedostaju”, kaže naš sugovornik. Dodaje kako većina malih pacijenata u bolnici nema roditeljsku skrb, a medicinsko osoblje, uz sve aktivnosti oko pružanja zdravstvene skrbi i njege, naprosto nema ni kapaciteta, a ni vremena koje bi mogli posvetiti igri, šetnji, zabavi ili druženju s djecom.
“Upravo to je, tijekom proteklih godina bila zadaća volontera. Dok su mogli dolaziti u bolnicu, bolesnike bi izvodili van, na zrak, u šetnju, na igru na novouređenom igralištu, a dobar dio vremena izdvajali bi za komunikaciju. Samim tim, bolesnici su bili puno zadovoljniji i nakratko bi čak zaboravljali na svoju bol, zahvaljujući nesebičnoj ljubavi koju su im pružali naši volonteri”, s puno emocija priča zamjenik ravnatelja Specijalne bolnice Bistra.
foto: Specijalna bolnica Bistra
Dodaje i kako su maleni bolesnici bili prezadovoljni volonterima, što se reflektiralo i na njihovo ponašanje i interakciju s volonterima. Inače, ova je bolnica poznata po volontiranju. Najdulji staž u njoj imaju volonteri iz Italije kojima su se zatim pridružili i mnogobrojni hrvatski volonteri raznih profila.
“Stručni tim bolnice itekako primjećuje trenutni nedostatak volontera koji se manifestira i kroz pogoršanje zdravstvenog stanja naših pacijenata. Jedva čekamo da pandemija završi i da se volonteri vrate u našu ustanovu”, zaključio je Ivan Šoštarčić iz Specijalne bolnice Bistra.
Ovaj prilog je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
