Kako bi nam društvo izgledalo da nema društvenih mreža i jesu li one doprinijele njegovom razvoju? Pitanje je to koje s pravom sve glasnije postavljamo i u kontekstu zaštite demokracije i u kontekstu pandemijskog informiranja.
Facebook je, prije nekoliko dana, nikad izravnije optužen da u korist vlastitog profita promovira teme na kojima će se društvo podijeliti, polarizirati i sukobiti, računajući na ljudsku prirodu koja jače, češće i duže reagira na negativnosti. Optužuje ga se i da nedovoljno dobro i opsežno blokira štetni fake news, čemu velikim dijelom zahvaljujemo i nikad jaču antivaksersku frontu te sve prisutniju skepsu prema znanosti.
“Na telefonu se može vidjeti samo 100 sadržaja. Ali Facebook ima tisuće opcija koje bi vam mogao pokazati. Jedan od načina kako Facebook danas bira te sadržaje je optimiranje za sadržaje u kojima korisnici žele sudjelovati. Oni se onda duže njime bave. Njeno vlastito istraživanje pokazuje da je puno jednostavnije izazvati bijes kod ljudi, nego ih inspirirati za neku drugu emociju”, kazala je zviždačica Frances Haugen koja je o svjedočila pred američkom Kongresu.
Medijska pismenost… ili nepismenost
Prema istraživanju Agencije za elektroničke medije iz 2019. godine, samo 8 posto ispitanika u Hrvatskoj imalo je priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja. Ispitanici mlađe dobi i višeg obrazovanja u većoj mjeri od prosjeka naveli su kako su učili kritički sagledavati medijske sadržaje.
Proteklih godina objavljeno je i nekoliko istraživanja koja pokazuju da su širenju dezinformacijama na društvenim mrežama sklonije starije generacije. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Princeton analizirali su lažne vijesti koje su kolale tijekom američke predsjedničke kampanje 2016. Rezultati su pokazali da će takve vijesti najvjerojatnije podijeliti osobe starije od 65 koje se identificiraju kao konzervativci. Štoviše, za tu je skupinu ljudi čak sedam puta vjerojatnije da će podijeliti neku lažnu vijest neko osobe u dobnoj skupini između 18 i 29 godina. Da bi se prepoznala, prije svega treba znati što je to lažna ili zavaravajuća vijest.
Lažna vijest
Golu lažnu vijest lako je prepoznati. Ona često dolazi iz izvora koji glumi ozbiljan medij, koji nudi zavaravajuće fotografije i naslove. Upravo ovaj tip izvora koji nudi najbanalnije laži gotovo u potpunosti se oslanja na društvene mreže koje su mu jedini način da dođe do publike.
Zavaravajuća vijest
Ovaj tip dezinformiranja je bitno perfidniji, budući da je u njegov temelj ugrađena i ispravna informacija. Ukratko, u tom ćete sadržaju dobiti dio istinitih informacija, kako biste ‘spustili oklop’, da bi vam se potom servirale zlonamjerne dezinformacije. Primjerice, u takvim se sadržajima navode znanstveno potvrđene informacije da se cijepljene osobe u manjoj mjeri mogu zaraziti koronavirusom, da bi se u nastavku lošom interpretacijom znanosti i citiranjem lažnih znanstvene autoriteta ustvrdilo da je – cijepljenje beskorisno.
Pristrana vijest
Ova forma dezinformiranja je najprisutnija i vidimo je kada se izvještavanje o stvarnom događaju izmanipulira toliko da može stati u okvire nečije političke ili aktivističke agende. Ovaj tip dezinformiranja isključuje pravilo “slušanja obje strane”. No treba imati na umu da to pravilo ima svoja ograničenja, zbog čega nije apsolutno primjenjivo, te da upravo kroz njega interesne skupine pokušavaju javnosti dostaviti štetne dezinformacije.
U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći u odvajanju vijesti od dezinformacija.
Budite skeptični prema naslovima
Lažne vijesti često puta imaju bombastične naslove, prepune uskličnika, pisane velikim slovima. Ako se informacija koju nudi naslov čini nevjerojatnom, onda vjerojatno i nije istinita. Uz to, nikada ne biste trebali dijeliti sadržaj kojemu ste samo pročitali naslov. Isto se odnosi i na komentiranje.
Pogledajte poveznicu
Je li članak objavljen na nepoznatoj domeni? Stoji li iza njega portal za kojega nikada ranije niste čuli? Ili portal koji samo imenom podsjeća na neki poznati medij?
Provjerite izvor
Ima li medij na kojem je informacija objavljena impresum u kojem možete doznati tko iza portala stoji? Što kaže Google kada u njega ubacite ta imena? Radi li se o profesionalnim novinarima koji iza sebe imaju provjerljivu karijeru?
Provjerite formatiranje
Mnogi fake news portali loše su i neprofesionalno dizajnirani. Njihovi naslovi i tekstovi često su prepuni pravopisnih grešaka koje se, u pravilu, rijetko događaju ozbiljnim medijima i novinarima.
Provjerite fotografije
Na primjeru pandemije COVID-19 često smo svjedočili manipulacijama fotografijama, pogotovo kada se radilo prosvjedima protiv epidemioloških mjera u drugim zemljama. Poput požara širile su se društvenim mrežama spektakularne fotografije navodnih prosvjeda protiv mjera u Australiji. No na njima ljudi nisu bili prikladno odjeveni za tamošnje temperature, a transparenti koje su držali jasno su pokazivali da se radi o prosvjedima Black Lives Matter. I to sve u uvjetima kada je svaku fotografiju moguće učitati u Googleovu tražilicu i provjeriti tko ju je još objavio, kada i u kojem kontekstu.
Provjerite datume
Facebook svojim korisnicima savjetuje da provjere vremenski slijed informacije. Lažne vijesti često sadrže krive datume i krivu uzročno-posljedičnu vezu među događajima.
Potražite dodatne dokaze
Provjerite autorove izvore. Provjerite je li informacija tono prenesena. Nedostatak provjerljivih izvora ili pozivanje na neimenovane izvore znak su za uzbunu.
Što kažu drugi mediji?
Ako drugi mediji ne izvještavaju o predmetnoj priči, vjerojatno nešto nije u redu. Ako pak priču prenosi više izvora, vjerojatno je istinita.
Radi li se o satiri?
Zbog površnog čitanja, satiričke portale i tekstove lako je zamijeniti za one ozbiljne. Pogotovo ako se informirate isključivo iz naslova. Provjerite radi li se o izvoru koji parodira stvarnost.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
u okviru projekta “Živim, učim, rastem – Aktivno starenje, zdravo starenje”
