Prošlog je tjedna u 26 zemalja članica Europske unije te u Švicarskoj i Izraelu započelo istraživanje u sklopu kojeg će se 50 tisuća osoba starijih od 50 godina kroz anketu pitati na koje im je životne aspekte i kako utjecala pandemija bolesti COVID-19.
Tako će se nakon drugog vala “SHARE Corona” istraživanja, koje će se odvijati tijekom lipnja i srpnja ove godine, saznati što se u posljednjih godinu dana događalo u njihovim životima. Pitat će ih se, među brojnim pitanjima, jesu li dobili otkazane zdravstvene preglede, jesu li zbog pandemije odlučili otići ranije u mirovinu, jesu li se cijepili protiv bolesti COVID-19, jesu li preboljeli COVID-19, jesu li se osjećali usamljenije, tko im je pomagao, jesu li se uspješno koristili internetom itd.
Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić, ujedno i voditelj međunarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku, podsjetio je kako je prije godine dana u sklopu Studije SHARE održan prvi val istraživanja o utjecaju pandemije COVID-19 na živote, prvenstveno na zdravstveno stanje, osoba starijih od 50 godina u EU. Rezultati si krajem prošlog mjeseca predstavljeni u znanstvenim članku “Access to healthcare for people aged 50+in Europe during the COVID‑19 outbreak” (eng. Pristup zdravstvenoj zaštiti za ljude starije od 50 godina u Europi tijekom pandemije COVID 19).
Projekt SHARE- Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi, podsjetimo, najveća je europska panel studija o starenju koja se provodi od 2004. godine, a kojem se Hrvatska pridružila 2014. godine. Među 50 tisuća ispitanika iz EU, oko 2 tisuće ih je iz Hrvatske.
Prošlogodišnje je istraživanje pokazalo, ističe Smolić, kako je zbog pandemije i njezinog utjecaja na zdravstveni sustav u promatranim zemljama došlo do značajnih zastoja u pružanju svih oblika zdravstvene zaštite – obiteljske medicine, specijalističkih pregleda, liječenja u bolnicama.
Svakom petom ispitaniku starijem od 50 godina u Hrvatskoj zakazani pregled bio otkazan
Sveukupno, 12,4 posto ispitanika izjavilo je da je odustalo od zdravstvene zaštite, za njih 27 posto zakazane zdravstvene usluge bile su odgođene, a za 5 posto ispitanih one su nakon izbijanja epidemije bile otkazane.
“Ako detaljnije pogledamo podatke koje smo prikupili u lipnju i srpnju 2020. u sklopu istraživanja “SHARE Corona”, dakle netom nakon što je većina zemalja Europe proglasila ‘pobjedu’ nad koronavirusom, onda vidimo da su zakazani pregledi najčešće bili otkazivani u Portugalu, Luksemburgu i Češkoj, a najmanje u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.”
Primjerice, skoro svakoj drugoj osobi u dobi 50+ u Portugalu liječnik ili zdravstvena ustanova je otkazala zakazani zdravstveni pregled, a u Bugarskoj je takvih bilo oko 2 posto. Razloge tome, pojašnjava naš sugovornik, treba tražiti u mjerama koje su zemlje poduzele za sprečavanje širenja epidemije i potencijalne destabilizacije zdravstvenog sustava. Dodaje kako se odgovori pojedinih zdravstvenih sustava na pandemiju i dalje istražuju.
Šime Smolić (foto: privatni album)
U Hrvatskoj je oko 22 posto ispitanika starijih od 50 godina izjavilo da im je zakazani pregled bio otkazan. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno, podacima iz sustava Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, 46 hrvatskih bolnica je u 2020. godini obavilo oko 110 tisuća pregleda manje ili oko 20 posto u odnosu na 2019. godinu.
“Nažalost, najveći udar pandemije Hrvatska je doživjela u drugoj polovici 2020. pa ćemo tek vidjeti učinke na dostupnost zdravstvene zaštite, ali i zdravlje stanovništva nakon provedbe drugog vala “SHARE Corona” studije koja se provodi tijekom lipnja i srpanja ove godine.
“Naše istraživanje pokazuje da su osobe starije životne dobi u statistički manjoj mjeri izjavljivale da su odgađale zdravstvene preglede zbog straha od zaraze koronavirusom ili da su im zakazane medicinske tretmane odgađali njihovi liječnici ili zdravstvene ustanove u odnosu na skupinu starosti između 50 i 64 godina”, pojašnjava voditelj međunarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku Šime Smolić.
Ženama, obrazovanijima i osobama u urbanim sredinama češće su otkazivani zakazani zdravstveni pregledi
Zanimljivo je istaknuti kako su žene u dobi od 50+ češće izjavljivale o neizvršenim zdravstvenim pregledima, odnosno, o nepodmirenim zdravstvenim potrebama tijekom pandemije u odnosu na muškarce. Smolić nadalje ističe kako su obrazovanije osobe češće izjavljivale da su odlučile odgoditi preglede zbog straha od zaraze koronavirusom, ali da su istovremeno bile i pogođenije otkazivanjem zakazanih zdravstvenih pregleda.
“Rezultati oko obrazovanja možda djeluju iznenađujuće, ali treba imati u vidu kako obrazovanije osobe vode više računa o zdravlju, manje su sklone zdravstvenim rizicima, češće odlaze na preventivne preglede ili redovite zakazane preglede. Mogli bismo reći da je njima pandemija poremetila rutinsko korištenje zdravstvene zaštite, ali s druge strane, moguće je da su obrazovaniji pojedinci odustajali od svojih pregleda jer su svjesniji opasnosti od potencijalne zaraze virusom.”
Možda očekivano, osobe u urbanim sredinama također su češće izjavljivale da su imale nepodmirene zdravstvene potrebe u pandemiji. Osobama starijima od 50 godina u ruralnim sredinama i inače je slabija dostupnost zdravstvene usluge. Da nisu uspjele ili mogle dobiti zdravstvenu uslugu izjavljivale su i osobe lošije materijalne situacije. “Svakako, ti su podaci zanimljivo područje za buduća istraživanja.”
U Hrvatskoj svakoj desetoj osobi u dobi 50+ zdravlje pogoršano u odnosu na ono prije pandemije
Već je prije godinu dana dio ispitanih Europljana ustvrdio kako im se u njihovu slučaju u vrijeme korone zdravstveno stanje pogoršalo.
U odnosu prije pandemije, najveća pogoršanja zdravlja zabilježena su u Litvi, Portugalu, Belgiji i Francuskoj gdje je tako ustvrdilo 12 do 14 posto osoba u dobi 50+. Pandemija je najmanje posljedica ostavila na zdravlje Danaca i Estonaca. Da im se pogoršalo zdravstveno stanje izjavilo ih je oko 5 posto. Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu naglašava kako je u Hrvatskoj prije godinu dana svaka deseta osoba u dobi 50+ izjavila da joj se zdravlje pogoršalo u odnosu na ono prije pandemije.
Je li smanjena dostupnost zdravstvene skrbi mogla utjecati na povećanu smrtnost osoba 50+ od drugih bolesti, moći će se odgovoriti kada se provede drugo “SHARE Corona” istraživanje. “Pošto anketiramo iste osobe koje smo anketirali prošle godine, moći ćemo pratiti promjene i donositi zaključke o utjecaju dostupnosti zdravstvene zaštite i mortaliteta.”
foto: Sandro Bura
U idućih nekoliko tjedana anketiranja osobe će se pitati jesu li u međuvremenu obavile ili dobile preglede ili medicinske tretmane od kojih su odustali, koji su im bili otkazani ili su im bili odbijeni čak i nakon inzistiranja da ih dobiju. “Na ta i slična pitanja odgovore bi trebali dobiti krajem ove godine. Tada ćemo moći reći više o otpornosti zdravstvenih sustava na pandemiju, puno više nego što smo to mogli na temelju jedne ankete prošle godine.”
Nužno poboljšanje spremnosti zdravstvenih sustava za buduće zdravstvene krize
Intenzitet posljedica pandemije u pojedinim europskim zemalja uveliko je ovisio i o stanju njihovih zdravstvenih sustava prije pandemije.
Ono što možemo uočiti, ističe Smolić, jest da su zdravstveni sustavi Švedske, Njemačke, Finske dosta dobro reagirali na pandemiju, odnosno, ograničenje pružanja zdravstvene zaštite je u tim zemljama bilo ispod prosjeka EU. U njima je zdravstvo i prije pandemije bilo dobro financirano i organizirano.
Lošija je situacija s druge strane, pojašnjava, bila u Portugalu koji ima fragmentiran i privatiziran zdravstveni sustav, a slična je situacija bila i u Luksemburgu.
“Zemlje koje su i prije pandemije imale klimave zdravstvene sustave – Bugarska, Rumunjska, Latvija, ali i Hrvatska – poduzimale su oštre mjere kontrole širenja virusa te su tako indirektno spasile svoje zdravstvene sustave u tzv. prvom valu pandemije i održale kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite.”
No, razbuktavanje epidemije nakon ljeta, upozorava Smolić, dovelo je do kolapsa zdravstvenih sustava koji su prije pandemije bili loše organizirani, nedovoljno financirani ili devastirani u pogledu dostupnosti stručne radne snage.
“Tu prije svega treba istaknuti zdravstvene sustave Poljske, Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Češke, ali i Hrvatske koji su pred kraj 2020. bili na rubu raspada.”
Cilj je ovih istraživanje dobiti potpunu sliku o životima osoba u dobi od 50+ u Europskoj uniji, a sve kako bi se učinkovitijim mjerama poboljšao njihov životni standard, naglašava. “Projekt SHARE ima posebno tj. strateško značenje za Europsku komisiju koja ga već godinama financijski podupire, ali i koristi podatke proizašle iz istraživanja za politike na razini EU.”
Pandemija bolesti COVID-19 mnoge je države zatekla s nepripremljenim zdravstvenim sustavima i bez utvrđenih protokola za izvanredne situacije.
“‘SHARE Corona’ istraživanje kao dio Studije o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi dat će veliki doprinos u razumijevanju neplaniranih zdravstvenih posljedica pandemije i pomoći u poboljšanju spremnosti zdravstvenih sustava u odgovoru na buduće zdravstvene krize”, zaključuje profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te voditelj međunarodnog znanstvenog Projekta SHARE za Hrvatsku Šime Smolić.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
