Dobro došli u svijet korona-fake-news. U tom svijetu je “korona virus ciljani akt bio-terorizma kojim NATO želi pobijediti Rusiju. Njegovo širenje u Italiji moglo je biti zaustavljeno samo zahvaljajući ruskoj pomoći. Rusko cjepivo protiv korone je već odavno spremno, pranje ruku kao prevencija pandemije je beskorisno, COVID-19 je normalni val gripe, a iza svega toga su skriveni planovi Bila Gatesa o vladavini svijetom”.
U vrtlogu straha od korona virusa već odavno se proširila jedna druga pošast: tzv. “infodemija”. Od otkrića korona virusa Sars-Cov-2 teorije zavjera, lažne informacije i glasine niču kao gljive poslije kiše. Kao i stvarni virus i “infodemija” utječe na ljude i može imati opasne posljedice. U međuvremenu istinski razmjer ove epidemije poluistina i laži postaje sve jasniji, a akteri koji stoje iza nje sve izraženiji, analizira Deutsche Welle.
“Cilj je oslabiti EU”
Od kako se virus širi intenzivirala se borba za utjecaj i pojašnjenja na digitalnim platformama. “Pandemija je perfektno plodno tlo za dezinformacije”, kaže Petar Stano u razgovoru za DW. “Cilj je potkopati i oslabiti EU”, kaže on. Stano je glasnogovornik Europske službe za vanjske poslove i između ostalog je zadužen za dezinformacije i hibridne prijetnje.
Od kako je virus stigao u Europu njegov tim je već registrirao više od 600 slučajeva dezinfomracija o virusu korona u bazi podatataka EUvsDisinfo i to samo vezano za Europu. Arsenal digitalnih dezinformacija je raznolik: Tako je posijano nepovjerenje prema zdravstvenim sustavima, donositelji političkih odluka su predstavljeni kao slabi, demokratske institucije kao nesposobne, a Europa kao podijeljena.
Ponekad se izjave i činjenice izvade iz konteksta i iznova kombiniraju, nekada se neukusno i drsko laže. Obje varijante imaju potencijal, posije se sumnja i čak ugrožava ljudske živote.
Veliki doseg fake newsa
Tako su zbog lažnih vijesti da mobilna mreža 5G uzrokuje COVID-19, zabilježeni vandalizmi na stupovima za mobilnu mrežu u Belgiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. A ako se dovedu u pitanje pravila higijene poput pranja ruku ili držanja distance onda “takve poruke mogu biti smrtonosne”, kaže Stano.
On smatra da je posebno pogođena regija Balkan. Tamo “akteri ruske propagande pokušavaju stvoriti nesigurnost i spriječiti planirani pristup EU-u”, vjeruje Stano. Doduše, kako kaže, ne postoje jasni dokazi o učinku propagandnih metoda, ali postoje neke indicije.
U jednoj aktualnoj studiji istraživači sa Sveučilišta Oxford su uspjeli dokazati vodeću ulogu državnih ruskih medija. Prilozi o temi korone, koji su objavljeni na francuskom, njemačkom i španjolskom, imali su prosječno veću stopu interakcije nego članci u nacionalnim vodećim medijima poput “Le Monda”, “Der Spiegela” i “El Paisa”.
Christian Schwieter, koautor studije, objašnjava zašto: “Mediji poput Russia Today (RT) često izvještavaju o socijalnim protestima i temama koje uzburkavaju. Emocionalno izvještavanje provocira više reakcija na društvenim mrežama”, kaže ovaj istraživač iz Njemačke koji je zajedno sa svojim kolegama analizirao pisanje 35.856 članaka na tri jezika.
Pošiljalac nepoznat
Prema istraživanjima sa Oxforda ruski državni mediji posebice opširno izvještavaju o anti-korona protestima i teorijama zavjere. Kineski i turski državni mediji naglašavaju radije navodni uzorni odnos prema epidemiji u svojim zemljama. HispanTV, ogranak iranske državne televizije “IRIB” na šanjolskom jeziku, je iskoristio pandemiju, prema ocjenama istraživačkog tima, kako bi proširio kritičke glasove prema SAD-u.
Ipak postoje napadi bez jasne identifikacije pošiljatelja. Tako portali vijesti InfoRos, InfoBrics.org kao i OneWorld.Press šire informacije o pandemiji korona virusom, koje prema saznanjima službenika američke vlade imaju svoje izvore u ruskoj vojnoj tajnoj službi GRU.
“New York Times” kao i novinska agencija AP su izvještavali o odgovarajućim naznakama iz krugova američkih tajnih službi prema kojima se širenje lažnih informacija na ovim platformama može pripisati dvjema osobama koje su imale vezu sa GRU. Na ovaj način bi trebalo stvoriti zbrku uoči američkih predsjedničkih izbora u studenom. To je, kako se navodi, dalji razvoj ruske propagandne taktike, koja je već korištena u američkoj predizbornoj kampanji 2016. godine.
Skrenuti pažnju s pandemije
U Rusiji se ovakvi izvještaji često primaju k znanju slijeganjem ramenima. “Još jedna porcija fake news iz NYT”, objavila je državna televizija Vesti.ru. Publikacije su na pogrešan način stavljene u kontekst miješanja u američku predizbornu kampanju, rekao je Andrei Iljašenko, glavni urednik InfoRos-a. Prošlost Denisa Tjurina i Alexandra Starunskija, kao navodnih ljudi u pozadini ruske vojne tajne službe GRU, nije uopće dokazana, glasi komentar u Vesti.ru. Priča, kako se dalje navodi, nije ništa drugo nego pokušaj da se skrene pažnja s vlastitih problema vezanih uz pandemiju. I ruski stručnjaci koji slove kao neovisni su skeptični kada je riječ o posljednjim publikacijama o lažnim vijestima iz Rusije. “Je li vojska umiješana u stratešku dezinformacijsku kampanju o virusu korona? Ne vjerujem”, kaže Ivan Sassurskij u razgovoru za DW.
Sassurskij je šef Katedre za nove medije i teorije komunikacije na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi. Objavljene informacije tajnih službi ne znače automatski da je riječ o vjerodostojnom izvoru, kaže on. “Ni izdaleka nije moguće sve objasniti ‘rukom Moskve’”, kaže Sassurskj. “Na predsjedničkim izborima u SAD-u se puno govorilo o ruskom utjecaju, ali se samo rijetko radilo sa verificiranim informacijama. Računa se s tim da američka predizborna kampanja sama proizvodi mnoštvo lažnih vijesti”, kaže on.
Želja za osvetom
Aktuelna ruska propaganda se razlikuje pri tome u osnovi od starog sovjetskog stila: “Umjesto propagiranja vjere u komunistički napredak, današnje dezinformacijske kampanje pokušavaju potkopati povjerenje u racionalno rješavanje problema”, smatra ruski medijski analitičar Andrej Arhangelskij. “To nije samo pokušaj diskreditacije demokracije, već i želja Kremlja da se demokraciji osveti za propast sovjetskog projekta”, tvrdi on. Brojne fake news su, kako dalje kaže, razumljive ako se razmisli o tom motivu.
Peter Stano je uvjeren da se u ratu u glavama može pobijediti samo društvenim naporima. “Civilno društvo je pozvano, svi mi moramo reagirati”, kaže on. “Jedan od načina borbe protiv širenja dezinformacija se sastoji u tome da se poveća medijska pismenost stanovništva i da se s više kritike preispituju izvori na internetu”, kaže Stano.
