Na današnji dan 1987. završila je Univerzijada u Zagrebu. Na sportskom natjecanju studenata nastupilo je čak 6.423 natjecatelja iz 122 države svijeta, a u kolektivnom će pamćenju ostati simpatična maskota Univerzijade, vjeverica Zagi koju je nacrtao Nedjeljko Dragić, jedan od najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma.
Za vrijeme Univerzijade u Zagrebu su sagrađeni i obnovljeni mnogi sportski i ini objekti poput ŠRC Jaruna, Ciboninog tornja i plivališta Mladost,a temeljito je rekonstruirano plivalište Šalata te gavni zagrebački trg, današnji Trg bana Jelačića. Prikupili smo još nekoliko zanimljivosti o zagrebačkoj Univerzijadi…
Na spektakularnom otvaranju igara na maksimirskom stadionu, kojeg je režirao Paolo Magelli, sudjelovalo je oko 9.000 ljudi pred 50.000 gledatelja, a prisutan je bio i Juan Antonio Samaranch – tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.
Na svečanom otvorenju Dražen Petrović je bio zadnji nosilac baklje s kojom je zapalio veliki plamenik na stadionu u Maksimiru. Na svečanom zatvaranju Univerzijade, svirali su Parni valjak, Leb i sol, Riblja čorba i Đorđe Balašević.
Službeno geslo Univerzijade bilo je: “Svijet mladih za svijet mira”, a zaštitni znak Univerzijade ’87. simbolizira oduševljenje sportaša koji širi ruke u skoku pobjedničke radosti, a iz njegovih ruke se stvara spektar pet olimpijskih boja koje predstavljaju 5 kontinenata.
Tijekom Univerzijade život u Zagrebu jako se promijenio. U pješačkoj zoni trgovci i ugostitelji su radili prema produženom radnom vremenu – trgovine do ponoći, a ugostiteljski objekti do 5 ujutro. Zagrebačka pivovara je za Univerzijadu izbacila specijalno pivo pod nazivom “Univerzum” koje se prodavalo samo do rujna 1987. godine.
Dokumentarni film Nenada Puhovskog ‘Volonterske priče’
Tijekom Univerzijade u Zagrebu je rođen Matej Gašpar – petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje što je proslavljeno svečanim koncertom na kojem je kao počasni gost bio i tadašnji glavni tajnik UN-a Peres de Cuellar.
Natjecanja u 12 sportova održavala su se na 26 sportskih objekata u Zagrebu i 14 u gradovima suorganizatorima (Bjelovar, Čakovec, Jastrebarsko, Karlovac, Kumrovec, Petrinja, Sisak, Varaždin i Sveti Ivan Zelina). Najviše medalja osvojili su sportaši iz SAD-a, SSSR-a i Rumunjske. U finalu košarkaškog turnira, Jugoslavija je pobijedila SAD, a za studentsku reprezentaciju su nastupili Dražen i Aco Petrović, Arapović, Vranković, Divac, Cvjetičanin…
Zahvaljujući Univerzijadi izgrađen je novi autobusni kolodvor, obnovljen je željeznički kolodvor, uređeno je niz pročelja i ulica u centru (posebno glavni trg i Tkalčićeva) i obnovljeni su studentski domovi Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Također, za vrijeme Univerzijade, 17.07. svečano je otvoren Muzej Mimara. I poznati zid u Branimirovoj između željezničkog i starog autobusnog kolodvora, oslikan je grafitima 53 zagrebačka umjetnika upravo za vrijeme Univerzijade.
Ceremonija otvaranja Univerzijade u Zagrebu
