Hrvatska slavi Dan antifašističke borbe. Ovaj državni praznik obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
“Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine, ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći – ne, i to reći prije svih drugih u – od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Europi. Jedinstven događaj koji je sudionicima tog ustanka i onda svima onima koji su mu se priključili u mjesecima i godinama koje su slijedile dao za pravo da se zovu hrvatska, narodna, antifašistička vojska”, objavio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na društvenim mrežama.
“Bili su vojska koja se borila za slobodu, vojska koja je rat završila na pravoj strani što je i najvažnije, a ujedno i na pobjedničkoj strani što je bilo važno za opstanak hrvatske države. Dobro je tada pobijedilo zlo, izabrali smo težak put ali, ponovit ću, pravu stranu kao puno puta ranije i kasnije”, nastavlja predsjednik.
“To je naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati, o kojoj možemo raspravljati ali koju nitko ne bi smio negirati i koju ne može osporiti. Današnja moderna i demokratska Hrvatska, država hrvatskog naroda koja poštuje sve svoje građane bez obzira kojoj manjini pripadali, država obranjena u Domovinskom ratu, ne bi postojala bez antifašističke borbe”, zaključuje Milanović.
Za one koji žele znati više
U bivšoj SFRJ se Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja – što je također bio Dan ustanka naroda Hrvatske. To je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
