Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zatražio je od ministrice socijalne politike Vesne Bedeković da omogući ostvarivanje prava na status njegovatelja za one koji skrbe o starijim osobama, prvenstveno za starije članove obitelji.
SUH traži da se po hitnom postupku unese dopuna članka 63. Zakona o socijalnoj zaštiti, tako da se doda točka (4), koja glasi: „(4) Pravo na status njegovatelja ima osoba čiji je roditelj ili stariji član obitelji ovisan o pomoći i njezi druge osobe ili je u potpunosti nepokretan, a nije smješten u udomiteljskoj obitelji ili domu za starije i nemoćne osobe“.
Naime, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. RH predviđena je uspostava zakonskog okvira kako bi i osobe koje skrbe o starijim članovima obitelji mogle ostvariti status njegovatelja. Iako je ovo zadnja godina njene provedbe, još nisu uspostavljene za to potrebne zakonske pretpostavke, a nema niti odgovarajućih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života koje bi olakšale provedbu ustavne obveze brige o starim i nemoćnim roditeljima i starijim članovima obitelji, što zbog tradicionalne raspodjele skrbi posebno teško pogađa žene.
Prema izvješćima Pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. godinu briga o starijim osobama u pravilu se temelji na obiteljskoj solidarnosti, pa tako u Hrvatskoj za svoje nemoćne članove obitelji brine oko 17% osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to tzv. neformalne skrbi za starije i nemoćne, koju pružaju bračni drugovi ili djeca svojim roditeljima i rođacima.
U Izvješću za 2019. Pravobraniteljica navodi: “Vezano za pomoć i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji, Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđeno je uvođenje statusa njegovatelja, no čini se da se od ove mjere za sada odustalo. Naime, MDOMSP navodi da je u tijeku provedba projekta ‘Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje’ te da će o pribavljenim podatcima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja. Tako će se osobe koje skrbe o starim i nemoćnim članovima i nadalje morati snalaziti bez bolovanja, dopusta i stručne podrške, iako uz svoj redovni, obavljaju i dodatni, psihofizički i emocionalno zahtjevni posao, a stariji će, dok se ne uspostave politike pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, uvelike biti prepušteni crnom tržištu, nekvalitetnoj skrbi i mogućem nasilju.”
Oni koji brinu o ostarjelim roditeljima ili rođacima moraju se sami snalaziti i koristiti socijalne usluge na crno, što otvara vrata prijevarama, iskorištavanju, ali i nasilju koje je vrlo teško pratiti, jer ne postoje niti precizne statistike prema dobi.
Izostanak politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života, brigu za stare svodi na pronalaženje sigurnog smještaja, koji nerijetko podrazumijeva puko zadovoljavanje fizioloških potreba.
Bez društvene potpore obitelji koja brine o svojim starijim, često i bolesnim članovima, oni se nerijetko prepuštaju brizi nestručnih osoba koje, radeći na crno, ne podliježu nikakvom nadzoru ni kontroli, što nužno treba promijeniti.
Vezano za pomoć i reguliranje statusa osoba koje skrbe o starim i nemoćnim članovima obitelji prema izvješću Pučke pravobraniteljice iz 2019. godine navodi se da je u tijeku provedba projekta “Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe – analiza i istraživanje” pri Vašem ministarstvu te da će o pribavljenim podacima ovisiti prijedlozi zakonskih rješenja.
Vidljivo je da se godinama problematizira ostvarivanje prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama uz brojna obećanja da je postupak u tijeku ili da je projekt u tijeku, a za to vrijeme niz osoba će se u vrlo teškoj situaciji i dalje morati snalaziti kako znaju i umiju.
Tražimo i očekujemo da napokon prepoznate ovu problematiku i najhitnije pristupite rješavanju iste kako ste se i obvezali Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine, stoji u pismu koje je ministrici Bedeković poslao Sindikat umirovljenika Hrvatske.
