U prosjeku, žene žive šest do osam godina duže nego muškarci. Naravno, pod pretpostavkom da se prema njima dobro postupa. Ali to je nešto što smo odavno znali. No nije se znalo da to vrijedi i za čitav niz divljih životinja.
To je zaključak međunarodnog tima znastvenika, uključujući i biologe Sveučilišta u Bathu, koji su istraživali životno očekivanje 101 različite vrste sisavaca. Njihov nalaz je upravo objavljen u spisima američke Nacionalne akademije znanosti (PNAS).
Kako piše Deutsche Welle, u životinjskom svijetu je razlika u životnoj dobi između mužjaka i ženki čak i veća nego kod ljudi. U 60% životinja koje su promatrali su ženke živjele 18% duže nego mužjaci – kod čovjeka je razlika tek 8%.
Svjetska zdravstvena organizacija se već duže bavi pitanjem, zašto su žene dugovječnije. Jedan od razloga bi mogao biti što su žene i u biološkoj prednosti pred muškarcima kad je riječ o očuvanju zdravlja, a onda i u većoj starosti.
Što nedostaje u Y kromosomu?
Svima je poznato kako je i u genetskom tkivu razlika između spolova da žene imaju dva X kromosoma, dok muškarcima nedostaje jedan krak na tom paru – zato ga zovemo Y kromosom. Ali tek razmjerno nedavno je otkriveno kako su baš na tim kromosomima važne genetske informacije povezane sa imunološkim svojstvima tijela.
Drugim riječima, to su geni koji prepoznaju određene patološke procese i onda našem tijelu nalažu reakciju na tu moguću bolest. Naravno da i muškarci imaju takve gene – ali im nedostaje čitav krak kromosoma tako da ih jednostavno imaju manje.
To nije jedina zaštita: žene luče znatno više hormona estrogena koji također ima zaštitnu ulogu za zdravlje. Znanstvenici pretpostavljaju kako je priroda posebno zaštitila žene – baš kao i sve ženke u svijetu životinja jer su one posebno osjetljive na bolesti i zapravo “odgovorne” za novo biće dok su trudne. Ali ta zaštita onda ne traje samo za vrijeme trudnoće.
Kakav je to život bez ludovanja?
No makar se već i ta biološka prednost čini “nepravdom” prema muškom spolu, Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako čak niti to nije jedini razlog zašto “ljepši spol” živi duže. Jer isto tako je statistički potvrđeno kako su žene manje spremne upustiti se u rizik koji bi ugrozio njihovo zdravlje.
Drugim riječima, žene uopće rjeđe puše, piju manje alkohola, a manje su sklone i raznim glupim idejama koje bi ih mogle ugroziti. Nije rečeno da i one tome nisu sklone – ali to čine manje često.
No dok se takvo objašnjenje o duhanu i alkoholu može prihvatiti kad je riječ o ljudskom rodu, to ne objašnjava dugovječnost ženki u životinjskom svijetu. Tu su pak znanstvenici utvrdili i ponašanje koje je specifično za spol.
Odličan primjer su lavovi: lavice lako mogu živjeti čak dvostruko duže nego lavovi. “Lavice žive zajedno u čoporu u kojem sestre, majke i kćerke zajedno love i brinu se jedne za druge. Odrasli lavovi pak često žive usamljeno ili sa njihovom braćom i zato nemaju takvu mrežu potpore”, kaže jedan od autora ovog istraživanja, Tamas Szekely iz Milnerovog centra za evoluciju pri Sveučilištu Bath.
Kako je u zarobljeništvu?
No pitanja ima još: na primjer, znanstvenici pretpostavljaju kako i ponašanje očeva ima određenu ulogu u mogućem životnom vijeku. I među životinjama ima “životinja” koje nije osobito briga za njihovog potomka kad dođe na svijet, ali i tamo ima mužjaka koji se tek onda trude svim silama biti “najbolji tata na svijetu”. Cijena koju tako plaćaju za svoje zdravlje često bude i veća nego što je plaćaju ženke nošenjem i brigom za mladunce.
No mnogo toga su tek pretpostavke i potrebno je još mnogo pouzdanih podataka kako bi se utvrdila tako velika razlika u dugovječnosti među spolovima. Ovi istraživači sad svoje podatke uspoređuju sa postignutom starošću životinja koje se drže u zatočeništvu. Prednost tih informacija jest što njih ima mnogo – svi zoološki vrtovi vode točnu evidenciju kad je rođena i kad je uginula pojedina životinja.
Ali ti podaci nisu posve pouzdani: i u životinjskom svijetu se događa da se umire od očaja i dosade iza rešetaka, zaključuje DW.
