Kako prvotni šok nakon razornog potresa koji je u nedjelju ujutro pogodio Zagreb polako prolazi, postajemo sve svjesniji štete koju je prouzročio. Javljaju se i mnoga pitanja poglavito o provjeri sigurnosti zgrada, privremenom smještaju i mogućnostima nadoknade štete.
Gradonačelnik Milan Bandić proglasio je elementarnu nepogodu što znači da će Grad sudjelovati u naknadi štete građanima. I premijer Andrej Plenković jučer popodne je najavio da, nakon proglašenja elementarne nepogode, slijedi popisivanje štete, a nakon toga ići će se s aktivacijom nacionalnih i europskih mehanizama za pomoć u obnovi stradalog područja.
I Europska komisija kaže da stoji na raspolaganju Hrvatskoj u pružanju pomoći i već je koordinirala pomoć koju su uglavnom susjedne države – Slovenija, Italija, Mađarska i Austrija – hitno poslale Hrvatskoj, piše Jutarnji list. Prenosimo i odgovore na neka od najčešćih pitanja:
Možemo li sami utvrditi koliko je sigurna naša zgrada?
Ne! Time se bave samo stručnjaci poput inženjera građevine i statičara, kaže predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Nina Dražin Lovrec. Naime, potrebno je stručno oko da utvrdi koja je pukotina opasna, a koja nije jer koliko je opasna neka pukotina ovisi o nizu faktora: o veličini i smjeru pukotine te vrsti zida na kojem je nastala. Pukotinu nastalu na nosivom zidu svakako treba provjeriti. Treba napomenuti i da statičare treba zvati jer oni neće sami doći.
Što mi je činiti ako je moja zgrada proglašena neupotrebljivom?
Krizni stožer Zagreba pozvao je one čije su zgrade ozbiljno oštećene u potresu da se jave na posebnu liniju kako bi im se osigurala adekvatna pomoć u najkraćem mogućem roku. Svima je Zagreb osigurao smještaj, zasad je to Studentski dom Cvjetno naselje, Odranska ulica 8. Grad je otvorio besplatan broj 08008805 na kojemu građani koji su pogođeni potresom mogu dobiti pomoć.
S kojim se radovima odmah možemo započeti?
U početku će se obavljati samo hitne sanacije i popravljati stvari koje predstavljaju neposrednu opasnost poput oštećenih dimnjaka ili krovova koji prijete urušavanjem ili prokišnjavaju. Građani sami mogu počistiti otpalu žbuku, ali je mudro i poslikati trenutno stanje prije nego nadležne službe izađu na teren.
Kako se utvrđuje nastala šteta?
Šteta se utvrđuje prema Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda koja propisuje pravila za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda. Svrha procjene šteta jest utvrđivanje vrste i veličine šteta. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije elementarne nepogode.
Što ako posumnjamo da nešto nije u redu s plinskim instalacijama?
Odmah treba zatvoriti dovod plina na glavnom ventilu i pozvati nadležne službe. Nipošto nemojte osobno pokušavati ispitivati stanje plinskih instalacija jer biste mogli izazvati eksploziju i prouzročiti veliku materijalnu štetu, ali i ljudske žrtve.
Je li sigurno koristiti liftove?
Ako je zgrada u redu, možete koristiti dizalo. Ali ako je nastala veća šteta i zidovi su napukli, potrebno je pričekati mišljenje stručnjaka.
