Hrvatski zavod za javno zdravstvo opsežno je analizirao stanje s koronavirusom u svijetu. U nastavku teksta pročitajte što su naši stručnjaci preporučili građanima u vezi ove epidemije upale pluća.
Kako je počelo?
U prosincu 2019. uočeno je grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, Hubei provincija u Kini. Oboljeli su razvili simptome povišene tjelesne temperature i otežanog disanja. Prema raspoloživim podacima, prvi slučaj razvio je simptome 8. prosinca 2019.
Oboljeli su se u početku uglavnom epidemiološki povezivali s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. Kao uzročnik početkom siječnja identificiran je novi Coronavirus (2019-nCoV) koji pripada istoj porodici koronavirusa kao i SARS-CoV. U siječnju 2020. potvrđeni su pojedinačni slučajevi bolesti uzrokovane novim Coronavirusom i u drugim gradovima i provincijama Kine, kao što su Guandong i Beijing, te nekoliko importiranih slučajeva u drugim državama (Tajland, Japan, Južna Koreja, SAD) kod ljudi koji su doputovali iz Wuhana.
Kako izgleda bolest?
Bolest je karakterizirana povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem, a u težim slučajevima može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka.
Broj oboljelih, udio oboljelih s teškom kliničkom slikom i broj umrlih mijenja se iz dana u dan i ovisi o izvoru informacija te je nezahvalno uopće navoditi brojeve. Uglavnom, nekoliko je stotina potvrđenih slučajeva bolesti, oko četvrtina oboljelih ima tešku kliničku sliku, a umrlih u trenutku pisanja ovog teksta ima nešto manje od 20.
Kako su se zarazili prvi pacijenti?
Točan način na koji je novi virus ušao u ljudsku populaciju i načini širenja s čovjeka na čovjeka nisu još sa sigurnošću utvrđeni. Zasad se ne može reći jesu li ljudi zaraženi alimentarnim putem (jedenjem neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla), respiratornim putem (udisanjem aerosola koji nastaje pri manipuliranju životinjama i obradi mesa i ostalih proizvoda životinjskog porijekla), izravnim kontaktom (unosom infektivnog materijala, izlučevina ili krvi životinja putem sluznice ili oštećene kože) ili nekim drugim putem. P
retpostavlja se da je izvor virusa za prvooboljele osobe neka životinja, moguće koja se ilegalno prodavala na tržnici. Kineske zdravstvene vlasti su zatvorile tržnicu s kojom se povezuju prvi bolesnici i u tijeku je ispitivanje uzoraka životinja kojima se trgovalo.
Kako se virus prenosi unutar populacije?
Put prijenosa s čovjeka na čovjeka također nije sa sigurnošću utvrđen, a vrlo vjerojatno se prenosi kapljičnim putem (izravan kontakt s izlučevinama bolesnika) i inhalatorno (udisanjem aerosola koji nastaje pri medicinskim zahvatima u zdravstvenim ustanovama). Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos stolice bolesnika u probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi.
Koje su mjere opreza?
- izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koji imaju akutnu respiratornu infekciju;
- često pranje ruku, posebno nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom, ako kontakt s bolesnom osobom nije moguće izbjeći, koristiti kiruršku masku za prekrivanje usta i nosa, ne dodirivati oči usta i nos nakon dodirivanja bolesnika i obavezno pranje ili dezinfekcija ruku nakon kontakta s bolesnikom;
- izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama, kako domaćim tako i divljim životinjama;
- konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, po mogućnosti neposredno nakon pripreme; temeljito guljenje voća i povrća, pijenje flaširane vode bez leda;
- izbjegavanje nezaštićenog spolnog odnosa s osbama čije je zdravsteno stanje nepoznato;
- izbjegavanja dijeljenje pribora za injektiranje lijekova (ili ilegalnih opojnih sredstava) s drugim osobama;
Što kaže Svjetska zdravstvena organizacija?
U Svjetskoj zdravstveno organizaciji 22. i 23. siječnja održan je sastanak Odbora za hitna stanja na kojem se odlučivalo o tome hoće li ovu bolest proglasiti javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja (Public Health Emergency of International Concern – PHEIC). Proglašavanje ove epidemije PHEIC-om omogućilo bi bolju međunarodnu koordinaciju odgovora na epidemiju, u skladu s obvezujućim preporukama SZO-a te dodatnu međunarodnu mobilizaciju financijskih i ljudskih resursa.
Odlučeno je da se u ovom trenuku ne proglasi ova bolest javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja. Neovisno o tome, sve zemlje trebaju u okviru razumnih granica provoditi mjere za smanjenje rizika od unosa i širenja bolesti u svojoj populaciji.
Neke su zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Italije, nekih azijskih zemalja, uvele mjerenje temperature putnicima koji ulaze u zemlju izravnim letovima iz Wuhana. Neke zemlje savjetuju odgodu putovanja u Wuhan ili u provinciju Hubei, ako nisu nužna. To su sve mjere koje nadilaze uobičajene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Istovremeno, Kina provodi vrlo stroge mjere obuzdavanja širenja bolesti na način da na aerodromu u Wuhanu, većim autobusnim i željezničkim postajama već dulje vrijeme provode mjerenje temperature putnika koji napuštaju grad. Kineske vlasti preporučuju svojim građanima da ne putuju u Wuhan ako ne moraju, a po svemu sudeći, planira se ukidanje transportnih linija iz Wuhana prema drugim dijelovima Kine i prema inozemstvu.
Dakle, u Kini i u nekim drugim zemljama već se provode vrlo restriktivne mjere za obuzdavanje širenja bolesti.
Za sada Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje nikakva ograničenja u prometu ljudi i trgovini s Kinom, pokrajinom Hubei ni gradom Wuhanom.
Ni mi ne preporučujemo našim građanima izbjegavanje putovanja u zahvaćena područja, jer se rizik od bolesti može smanjiti pridržavanjem mjera opreza, piše HZJZ. Međutim, zbog restrikcija u prometu koje su uvele kineske vlasti, preporučljivo je izbjeći putovanje u Wuhan ako je moguće, jer će biti teško izići iz grada dok su na snazi ograničenja prometa što su ih uvele kineske vlasti.
