Među 1,24 milijuna hrvatskih umirovljenika nalazi se i 176 tisuća građana koji su dio ili većinu radnog vijeka proveli u inozemstvu te im se uz inozemne mirovine isplaćuje i pripadajući dio hrvatske mirovine, a u prosjeku primaju 854 kune, piše Večernji list.
To je tri puta manje od prosječne hrvatske mirovine, a kako se radi o velikom broju osoba, te isplate umanjuju prosječne vrijednosti isplaćenih mirovina za približno 300 kuna, navodi dnevnik.
Bez isplata mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, prosječna radnička mirovina u cijelosti zarađena u Hrvatskoj lani je bila oko 2.800 kuna.
Čak 88 tisuća umirovljenika kojima je mirovina određena prema međunarodnim ugovorima iz hrvatskog sustava prima do 500 kuna mirovine, u prosjeku 228 kuna. Dakle, svaki drugi umirovljenik unutar te skupine korisnika radio je u Hrvatskoj četiri-pet godina pa mu je i mirovina mala razmjerno odrađenom stažu.
Daljnjih 40 tisuća osoba dobiva prosječno 716 kuna, oko 15,5 tisuća međunarodnih umirovljenika u Hrvatskoj prima od 1.000 do 1.500 kuna. Više od 1.500 kuna na mjesec dobiva oko 43 tisuće osoba, a među njima je 56 umirovljenika kojima je hrvatski dio mirovine vrlo velik – čak 9.000 kuna.
Sve se te mirovine isplaćuju u skladu s međunarodnim ugovorima, koji su ovih dana ponovo isplivali na površinu nakon što se pokazalo da Hrvatska još raščišćava račune sa zemljama, nekadašnjim jugoslavenskim republikama, s kojima su međunarodni ugovori potpisani desetak godina nakon hrvatskog osamostaljenja.
Prvi takav ugovor potpisan je 1997. godine s Makedonijom, godinu dana kasnije sa Slovenijom, prije 19 godina s Bosnom i Hercegovinom, a prije 17 godina sa Srbijom i Crnom Gorom, donosi Večernji list.
