Ljudsko tijelo je nevjerojatno. Ne samo da može izdržati pozamašnu količinu boli, samo se izliječiti i proizvesti milijune novih stanica svakoga dana, već također može detektirati kad je osoba u opasnosti. Isto tako, može detektirati i kad je osoba u opasnosti od previše stresa.
Gallupovo istraživanje pokazalo je da je čak 80 posto Amerikanaca svakodnevno izloženo stresu, a slično vrijedi i za Europljane. Isto je istraživanje pokazalo i da samo 17 posto ljudi rijetko ili nikada ne osjeća posljedice stresa. Stres se manifestira na tjelesnoj i emotivnoj razini, a iako vam se može činiti da se dobro nosite sa stresom, vaše tijelo možda misli drugačije. Evo na što trebate obratiti pozornost:
1. Uporna glavobolja
Muče li vas glavobolje koje traju po čitav dan, uzrok bi mogao biti stres. Naime, glavobolje se češće javljaju kad je organizam pod stresom, objašnjavaju iz klinike Mayo i dodaju kako je stres glavni okidač migrene. I što se može učiniti po tom pitanju? Pa zapravo ne mnogo, osim da počnete voditi život bez stresa. No ako vam se dogodi da vas obuzme nagla glavobolja praćena groznicom i zamućenim vidom, svakako se obratite liječniku.
2. Problemi s probavom
Trbuh će biti prvi na udaru kad krenu stres i tjeskoba jer mozak ima izravan učinak na želudac i probavu. Naime, kad osoba počne razmišljati o hrani, želudac počne otpuštati više kiseline pripremajući se za obrok. No odnos mozga i želuca može biti dvosmjeran kad je stres u pitanju, a to može dovesti do začaranog kruga stresom izazvanih stanja.
Kako navodi Harvard Health, problematična probava može mozgu slati signale baš kao i što problematičan mozak može želucu slati signale. Tako stres može izazvati povećanje želučane kiseline ili čak čir koji je često praćen bolovima, nadutošću i povraćanjem.
3. Obratite pažnju na žeđ
Kod akutnog stresa doista može pomoći čaša vode, jer dehidracija dovodi do problema u funkcioniranju organizma što povećava stres. Naime, dehidracija dovodi do povećanja razine hormona stresa kortizola što se do neke mjere može kontrolirati pravilnom hidratacijom.
4. Raspored spavanja vam je posve nepredvidljiv i imate čudne snove
Stres može poremetiti kvalitetu vašeg sna zbog čega onda može doći do raznih mentalnih i fizičkih poteškoća koji onda te probleme sa snom dodatno povećavaju. To se događa zbog povećanog lučenja hormona stresa zbog čega naše tijelo ostaje budno i spremno suočiti se s nekom opasnošću. A s obzirom da se vaše tijelo ne može smiriti, ne može se smiriti ni vaš um.
Osim toga, zbog takvog stanja možete imati i prilično uznemirujuće i začudne snove. “Kad ljudi doživljavaju frustrirajuće i uznemirujuće stvari u svakodnevnom životu, sanjaju snove u kojima su opet frustrirani i uznemireni”, kaže Netta Weinstein, profesorica psihologije na sveučilištu Cardiff.
5. Puno se znojite
Normalno je malo se znojiti, pogotovo ako ste uznemireni. No znojenje uzrokovano isključivo stresom je nešto drugo. “Kad tijelo reagira na neku emociju poput tjeskobe, stresa ili uzbuđenja, znoj se otpušta zbog djelovanja apokrine žlijezde zbog čega je znoj više mliječan jer sadrži više masnih kiselina i proteina. Te žlijezde nalaze se u području pazuha, prepona i na tjemenu”, kaže Kathirae Severson iz Piedmont Healtha.
Dobra je vijest da je takav znoj obično bez mirisa, no može poprimiti miris ako dugo ostane na koži. I što napraviti po pitanju takvog stresnog znojenja? Pokušajte se više opustiti, vježbajte, meditirajte i na taj način smanjite stres u svakodnevnom životu.
6. Gubitak kose
Primijetite li da vam ispada više kose nego inače, možda je to povezano sa stresom. Prema navodima Klinike Mayo, postoje tri tipa gubitka kose povezanih sa stresom: telogen effluvium, alopecia areata i trihotilomanija.
Prvi oblik, telogen effluvium, događa se kad uslijed stresa folikuli kose uđu u stanje mirovanja pa vlas kose biva istisnuta prije nego je dovršen kompletan ciklus njezinog rasta. Kad se to događa, kosa može značajnije ispadati prilikom pranja i češljanja.
Drugi oblik, alopecia areata, uzorkovana je pogreškom u imunološkom sistemu koji na folikul vlasi gleda kao na strano tijelo. Treći oblik, trihotilomanija, poremećaj je kad osoba ima snažan poriv čupati vlasi zajedno s njihovim korijenom.
Mayo klinika naglašava da gubitak kose ne mora biti stalan, a različite antistresne metode i vježbe mogu stanje značajno popraviti.
7. Ne uživate u stvarima kao prije
Jedan od najčešćih simptoma stresa je bezvoljnost. Užasavate se od pomisli da radite stvari koje ste prije radili: vježbanje, pospremanje, druženje s prijateljima. Ako ste bezvoljni dulje vrijeme, možda ne patite samo od stresa. Možda je riječ o depresiji.
Depresiju se može opisati i kao dugotrajnu, kroničnu izloženost stresu. U stresnim situacijama, tijelo otpušta hormone stresa što može onemogućiti osobu da uživa u svakodnevnim stvarima. Ako iskusite nešto od navedenog, možda je vrijeme da porazgovarate sa stručnjakom.
