Ministar rada Josip Aladrović bio je kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od početka uključen u pripremu mirovinske reforme koju je predstavljao sa svojim prethodnikom Markom Pavićem. No činio je to s pozicije ravnatelja javne ustanove pozicionirane tako da bude servis Vlade.
“Nastavljamo započetu mirovinsku reformu, a istodobno smo posvećeni pronalasku mogućnosti za nastavak dijaloga s predstavnicima sindikata i rješavanje otvorenih pitanja koja su i rezultirala prikupljanjem potpisa za provedbu referenduma o poništavanju nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju”, kazao je Aladrović za Večernji list.
Pojasnio je kako je mirovinska reforma dobro pripremljena i paket mirovinskih zakona koji su na snazi od početka godine pogađa srž problema.
“Kada, s jedne strane, imate neumoljive negativne demografske pokazatelje koji potencijalno mogu narušiti održivost mirovinskog sustava, kao odgovorna Vlada morate posegnuti i za ponekad nepopularnim mjerama. To je i učinjeno, na korist održivosti sustava, ali i na korist umirovljenika. Kada te mjere kompenzirate drugim pozitivnim mjerama, tada dobivate izbalansiranu reformu, što ova zasigurno jest. Primjerice, poznato je da je uvođenje dobne granice od 67 godina za starosnu mirovinu mjera naslijeđena od SDP-ove Vlade koja se nije usudila šire baviti temom mirovinske reforme i nije počela rješavati pitanje demografskog problema i održivosti mirovinskog sustava kada je bilo i više vremena za reakciju”, rekao je Aladrović i poručio:
“Budući da tada to nije učinjeno, izgubili smo dragocjeno vrijeme i ovoj Vladi nije preostalo drugo nego granicu za primjenu odlaska u mirovinu sa 67 godina dodatno pomaknuti, ali je za razliku od reforme iz 2014. uveden i čitav niz pozitivnih mjera”.
