Mladi u Hrvatskoj kasno napuste obiteljsko gnijezdo, ako ga ikad i napuste. Razlozi su razni; on onih opravdanih poput nemanja posla ili imanja loše plaćenog posla, do onih koji se vezuju uz komfor pa će mnogi ostati u roditeljskom domu zbog besplatnih usluga koje u njemu dobiju.
Povodom današnjeg Međunarodnog dana obitelji, Eurostat je objavio statistiku prema kojoj je vidljivo da mladi Hrvati, u usporedbi s ostalim nacijama EU, najduže žive s roditeljima i roditeljski dom u prosjeku napuštaju u dobi od 32 godine (31,8). Prate ih, očekivano, nacije sličnih mentaliteta s katoličkom tradicijom i kultom “mamine kuhinje” – Slovaci (30,9), Maltežani (30,7) i Talijani (30,1).
Prosjek Europske unije niži je čak 6 godina od hrvatskog prosjeka pa taj imaginarni prosječni Europljanin postaje samostalan s 26 godina. Mladi se najranije osamostaljuju u Švedskoj (18,5), Danskoj (21,1) i Finskoj (22), socijalno uređenim zemljama koje počivaju na protestantskoj kulturi rada i osobne odgovornosti.
Ono što je zamjetno jest da djevojke ranije napuštaju roditeljski dom, uz izuzetak Švedske gdje je ta dob gotovo izjednačena za žene (18,5) i muškarce (18.4). Hrvatice se osamostaljuju u 30. godini dok će Hrvati pričekati dodatne 3 i pol godine.
