Gotovo 35.000 građana Slovenije ostvarilo je Zakonsko pravo
na odštetu žrtava poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog.
Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu misli da bi taj broj u
konačnici mogao biti i tri puta veći.
“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i
pravdu”, kazala je predsjednica te javne ustanove i povjesničarka Andreja Valič
Zver. Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim
političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te
njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava,
ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme
komunističkog režima.
Prema slovenskim povjesničarima, komunističko nasilje u
Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno. Usmrćeno je 18.280
slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne
države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih
“jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda
Pučnik Rudl, predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti.
“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji,
a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za
prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”,
kazala je Pučnik Rudl. Iznijela je i podatke da je u susjednoj državi bilo
ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilnog
oduzimanja privatnog vlasništva. U Austriju je iz Slovenije u poraću protjerano
oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.
