Popularni pjevač u sedamdesetim godinama života i njegova mlađa supruga rado s novinarima pričaju o svojoj ljubavi. Često na društvenim mrežama objavljuju sretne trenutke. Primjerice, fotografije iz kade za godišnjicu braka ili iz jacuzzija povodom Valentinova.
Komentari na takve objave uobičajeno su podijeljeni. Jedni misle da je riječ o neukusu i pretjeranom otkrivanju intime, iako će sami vrlo rado škicnuti kroz odškrinuti prozor tuđeg života. O tomu svjedoče pokazatelji čitanosti takvih objava. Jer takva je ljudska priroda. Drugi će reći kako je lijepo da se ljudi, unatoč svim preprekama, vole i usude biti primjer drugima. Razumijemo prve, a s drugima se slažemo.
No postoje i oni treći koji će vođeni vlastitim problemima zagaditi svaki pozitivni kontekst komentirane priče; u ljepoti će tražiti ružno, u ljubavi materijalnu korist, u tuđoj bračnoj postelji probleme i uljeze… I to je, kažu psiholozi, potpuno normalno. Tuđa sreća može nam ići na živce.
Trebamo li druge trpati u kavez ili izaći iz njega?
Psihoterapeut Sean Grover ovaj fenomen tumači pričom o ptici koja živi u kavezu u sjenovitoj sobi. Nije poznavala druge ptice ni prostore dok vlasnica jednog dana, kako bi počistila kuću, krletku nije iznijela u vrt. Kada je ptica ugledala druge ptice da slobodno lete nebom ogročeno je pomislila kako bi i te ptice trebale biti u kavezima.
Odlučila ih je ignorirati, ali sve u vezi drugih slobodnih ptica uznemiravalo je njeno biće. “Kako su plitke i neodgovorne!” zacvrkutala je. Čak je i njihovo lijepo pjevanje bilo mučenje za zatvorenu pticu. “Kada bi barem prestale graktati”, kazala je.
Konačno, nakon cjelodnevnog čišćenja, vlasnica je vratila
krletku s pticom u mračnu sobu. Ptica je osjetila olakšanje. I nikada nije
razmišljala o rešetkama u kojima živi ili životu koji se događa izvan njih.
Kolika je naša krletka?
Grover kaže da svaki puta kada utonemo u sumorne rutine, prihvatimo poslove koji nas ne ispunjavaju, uđemo u veze koje nas ne zadovoljavaju i napustimo vlastite snove – naša krletka postaje manja. Umjesto da promišljamo vlastite izbore i stavove, tražimo žrtvene jarce. U tom smislu, sretni ljudi uvijek su na meti nesretnih.
Nezadovoljstvo uvijek traži društvo, piše ovaj psihoterapeut za Psychology Today, pa navodi zašto nas sretni parovi, oni koji javno pokazuju svoju ljubav, mogu ispuniti neugodom.
1. Sretni ljudi pokazuju intimnost koja nedostaje našim životima
2. Sretni zaljubljeni ljudi pokazuju nam ono što smo htjeli imati, a nemamo
3. Sretni ljudi u drugih pobuđuju osjećaj usamljenosti
“Iako utjehu možemo pronaći u osuđivanju drugih, to je kratkotrajno gorko zadovoljstvo. Nakon 25 godina vođenja grupnih terapija na temu zdravih veza mogu reći jedno – nitko se ne nađe u sretno vezi, ako prije toga nije radio na sebi. Sreća je nešto što unosimo u vezu, a ne nešto što nam drugi daju. To je bolan put s posrtanjima i padovima, ali samo oni koji se osobno razviju mogu uživati u dugotrajnom odnosu punom ljubavi.”
“I zato drugi put, prije no što nešto zamjerite zaljubljenom paru, sjetite se krletke i zarobljene ptice. Odbacite svoje zamjerke i ogorčenost pa se zapitajte – Kako i ja mogu dobiti malo toga?” zaključuje Grover.