Ovo je priča samo za vas, priča o najnižim mirovinama i o onima koji od njih ne mogu preživjeti. U ime udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske koja uporno traži da se u Hrvatsku vrati zajamčena minimalna mirovina, kako bi se stavila barem jedna barijera rastućem siromaštvu starijih osoba, ispričala ju je Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a za Glas umirovljenika.
Udri po najslabijima
Gledajte kako je to bilo. Hrvatska je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do 31.12.1998. imala uobičajeni model univerzalne minimalne mirovine i ona je funkcionirala kao primjeren zaklon za siromašne. Danas je preostalo 13.064 korisnika minimalne mirovine prema starom zakonu, a njihova prosječna minimalna mirovina iznosi 2.760 kuna (370 eura). S obzirom na to da hrvatska linija siromaštva iznosi 2.321 kunu (312 eura), to znači da je prosječna minimalna mirovina za 16 posto veća od ruba pada u bijedu, pa je time donekle dostatna za preživljavanje.
Takva minimalna mirovina bi i ostala da nije bilo mirovinske reforme kojom je tadašnji HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Joso Škara htio uštedjeti na najranjivijima i najsiromašnijima. Tako je od 1.1.1999. godine umjesto minimalne mirovine, uvedena najniža mirovina, pa se socijalna redistribucija od tada vrši formulom baziranom na aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) multipliciranoj s brojem godina radnog staža.
Ta takozvana kontributivna najniža mirovina neposredno je ovisna o broju godina radnog staža i uplaćenim doprinosima, pa možda i ne bi bio toliki pad u odnosu na prethodnu univerzalnu minimalnu mirovinu, da ta prva AVM nije političkom kuhinjom utvrđena na iznos od samo 54 posto stvarne vrijednosti. Takva pokvarena računica, u koju nisu uključeni naknadno obračunati dug starim umirovljenicima i druge isplate za obračunsko razdoblje, proizvela je nemjerljive štete na račun siromaha.
Svaki četvrti prima najnižu mirovinu
Danas korisnika takve najniže mirovine ima čak 246.938, a prosječna najniža mirovina sada iznosi samo 1.563 kune (209 eura). Taj pad od 160 eura u 20 godina je doveo do galopirajućeg siromaštva i socijalne isključenosti. I gledajte ovo: kad se pridodaju i korisnici minimalnih mirovina, svaki četvrti umirovljenik, njih čak 23 posto, prima zaštitnu kategoriju mirovine.
U odnosu na hrvatsku liniju siromaštva od 2.321 kunu, najniža mirovina je prosječno za 33 posto manja i time apsolutno nedostatna za preživljavanje. Kako je uvjet za stjecanje mirovine u Hrvatskoj trenutno 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža, najniža mirovina za toliki radni staž iznosi od 954 (128 eura) do 759,5 kuna (od prvotnog se iznosa odbija penalizacija za slučaj prijevremenog umirovljenja). Ako je umirovljenik radio 40 godina staža najniža starosna mirovina iznosi 2.544 (346 eura) do 2.025 kuna za prijevremenu.
Sve je jasno: hrvatski umirovljenici su prevareni i poniženi i imaju mirovine na dnu europske ljestvice. Njihova jedna zajamčena godina samo fiktivno vrijedi protuvrijednost jedne AVM – 63,61 kunu (8,54 eura), odnosno, ako izračunamo da godišnji fond radnih sati iznosi 2.080 sati, vjerovali ili ne – vrijednost jednog sata u mirovini je – samo tri lipe. Treba li na ovo komentara??!
Dovoljno za preživljavanje
Sindikat umirovljenika upravo zato traži da se vrati kategorija minimalne mirovine te da se ispod osnovnog iznosa ne vrši nikakva penalizacija. A minimalna mirovina za 15 godina rada ne bi smjela biti niža 45 posto bruto minimalne plaće odnosno 1.548 kuna (208 eura), a za svaku dodatnu godinu se pridodaje jedna AVM, pa bi tako za 40 godina radnog staža minimalna mirovina iznosila 3.145 kuna (423 eura).
SUH traži da se od minimalne mirovine može preživjeti. Traži da se graditelje ove zemlje poštedi od kopanja po kontejnerima i skupljanja hrane po tržnicama. No, na žalost ministar Marko Pavić je odbio uvesti minimalnu zajamčenu mirovinu, iako se Matica umirovljenika pridružila SUH-ovom zahtjevu. Pavić nije jedini koji ne shvaća važnost minimalne mirovine, jer čak i neke umirovljeničke stranke (recimo HSU) smatraju da je i ovo što se sada daje kroz najnižu mirovinu – previše. Oni traže da se pravo na nju stječe temeljem imovinskog cenzusa. Oni bi umirovljenike ogulili do mesa. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)
– Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.405 kuna (323 eura)
– 52 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva
– Čak 173.763 umirovljenika ima mirovinu nižu od 1.000 kuna – 134 eura (15,23 posto)
– 98,2 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće – 6.206 kuna (833 eura)
– Relativna vrijednost mirovine (udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći) iznosi 38,8 posto
– Svaki treći umirovljenik je u zoni siromaštva (32,7 posto)