Jorge Mario Bergoglio prvi je papa iz Latinske Amerike, prvi s južne polutke, prvi papa isusovac i prvi papa koji je uzeo novo papinsko ime nakon točno 1100 godina. Katoličkom crkvom upravlja od 2013. godine. Iako, za razliku od prethodnika, gradi imidž „skromnog pape iz naroda koji se ne boji vjernika i osuvremenjivana institucije“, održava tradicionalni pogled u vezi pobačaja, eutanazije, kontracepcije, homoseksualnosti, ređenja žena, i svećeničkog celibata.
Franjo je omiljen u narodu, no kritiziraju ga i ljevičari i desničari. Za prve je njegova skromnost tek ambalaža u kojoj ne postoji deklarirani sadržaj. Za druge je njegova spremnost za dijalog s marginaliziranim dijelom vjernika dokaz da je politički lijevo pa ga zovu i „crvenim papom“. Debatu pod nazivom „Je li Franjo zaista dobar papa“ pokrenuo je debatni portal Kialo. Prenosimo najbolje ocijenjene argumente onih koji misle da je, ali i onih koji misle da nije.
Franjo povezuje katoličku doktrinu s aktualnim globalnim problemima i tako dokazuje da je Crkva relevantna za cijeli svijet.
Franjo Crkvu vraća k temeljnim kršćanskim vrijednostima.
Papa je značajno otvorio Crkvu vjernicima. Sada je to puno više Crkva dobrodošlice.
On je prvi papa koji je ispravno adresirao rastuću krizu seksualnog zlostavljanja unutar Crkve.
Raspršio je centre moći unutar Crkve.
Dobar papa je onaj koji ujedinjuje kršćane pod svojim vodstvom. Ali papini liberalni stavovi o pitanjima religije podijelili su Crkvu.
Prema učenjima, Crkva postoji u kontinuitetu sa svojim tradicijama i prošlošću. Reformacija doktrina koje papa predlaže su kršenje tih principa, a on postaje opasnost za Katoličku crkvu.
Crkva je povijesno i strukturno ekstremno opasna institucija. Svatko tko je pristane voditi, bez fundamentalnih reformi, može biti samo loš papa.
Sve promijene koje je papa učinio u Crkvi kao instituciji jesu kozmetičke i površne naravi.
Crkva treba papu koji će je povesti u 21. stoljeće, a Franjo do sada to nije uspio.
Franjo je poznat po homofobiji. Njegov pontifikat samo dokazuje da Crkva ne prepoznaje pripadnike seksualnih i rodnih manjina kao jednako vrijedne.
Kako biste vi odgovorili na naslovno pitanje?
