Još od srpnja na internetu svi građani Europske unije mogu dati svoje mišljenje o ukidanju „ljetnog“ vremena. Odaziv je golem, makar Europska komisija ne kaže i da će poslušati ono što građani žele, piše Deutsche Welle.
Prijelazi s ljetnog na zimsko, ili još gore, zimskog na ljetno računanje vremena jer se tamo „ukrade” jedan sat, već dugo su na udaru žestokih kritika. Nekadašnja naivna ideja kako će se tako uštedjeti i utrošena energija ne samo da se nije ispunila, nego se možda troši još više: jer ono što se u ljeti možda uštedi na rasvjeti, obilato se potroši klima-uređajima. To je samo jedan od čitavog niza argumenata protiv: dokazano je da neposredno nakon promjene vremena ima više prometnih nesreća, više liječničkih intervencija, a i više kašnjenja ne samo onih koji su „zaboravili namjestiti sat”. Jer u jednoj noći i čitav transport i logistika u jednom slučaju „dobiju”, a u drugom „izgube” jedan sat kojeg nekako moraju nadoknaditi.
Neke zemlje, poput Rusije su već prekinule tu praksu, no mišljenje Europske komisije je da EU to može učiniti samo zajedno: da to učine samo neke zemlje bi doista izazvalo kolosalan kaos u Uniji. Slično misli i Europski parlament, ali obzirom da je ionako rijetkost da se u EU nešto pita i građane, EK je odlučio provesti anketu o „premještanju satova” među svim građanima EU.
„Savjetodavni” upitnik
Odaziv je golem: „Do polovice roka koliko će trajati ispitivanje smo primili preko milijun odgovora”, izjavio je jedan glasnogovornik Europske komisije agenciji DPA. Samo u prvih tri dana je stiglo 500 tisuća odgovora, vjerojatno najljućih građana Europske unije. Naravno, za mišljenje se pita i građane Hrvatske i svoj odgovor možete dati na: Otvoreno javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena.
Europska komisija je ipak vrlo suzdržana s najavom, što će učiniti s rezultatom ovog upitnika. Najavljuje tek kako će to „razmotriti” i eventualno predložiti ukidanje prebacivanja računanja vremena. Ne samo Europski parlament, nego i neke zemlje članice EU-a su zatražile Komisiju da ispita tu mogućnost jer se pokazalo kako to premještanje satova nipošto ne ispunjava svoju zadaću.
U Njemačkoj se satovi premještaju od 1980., a na razini čitave – tada je još bila Europska zajednica, je propis uveden već godinu kasnije. Ali tek od 1996. svi građani EU poslušno namještaju novo vrijeme na svojim satovima dva puta godišnje – i pritom misle svoje.
Barem kada je riječ o mišljenju koje će Europskoj komisiji stići iz Njemačke, tu vjerojatno neće biti drugačije nego u ispitivanju zdravstvenog osiguravatelja DAK. Štoviše, ovog proljeća je DAK proveo ispitivanje na reprezentativnom uzorku građana, dakle ne samo među onima koji su motivirani javiti se na ovaj, po želji potpuno anonimni upitnik EK. Već i u tom ispitivanju je ispalo da 73% Nijemaca ne misle da ima ikakvog smisla stalno premještati satove.
