Svi starimo, to je neizbježno. Stari i naša koža pa taj najveći organ u našem tijelu postaje neugodni i vrlo očiti podsjetnik na prolaznost. Također, koža tek u kasnijim godinama pokazuje kakvi smo prema njoj bili u mladosti, koliko smo joj pažnje posvećivali, kako smo se hranili i koliko smo se čuvali sunca. Pa iako ćemo mnogi mladi prednost dati preplanulom tenu, koža pamti svo to izlaganje UV zrakama i kasnije naplaćuje s kamatama.
No krenimo redom. Koji se to točno procesi događaju da koža gubi svoju elastičnost i da se pojavljuju bore pitali smo doktoricu Lenu Kotrulju, dr.med., spec. dermatologije i venerologije u poliklinici DearmaPlus.
“Starenje je biološki proces koji nastaje kao posljedica intrinzičnog ili kronološkog starenje koje je genetski determinirano i ekstrinzičnog starenja koje je potaknuto različitim vanjskim čimbenicima i ponašanjem pojedinca. Kao posljedica starenja koža s godinama postaje sve tanja, progresivno se smanjuje elasticitet, čvrstoća i vaskularizacija kože, što dovodi do opuštanja kože, nastanka bora, smanjenja svježine i punoće kože.” I da – ono na što nas stalno upozoravaju, doista i jest najštetnije za kožu. Pretjerano sunce, odnosno, kako kaže doktorica Kotrulja, fotostarenje.
“Među štetnim utjecajima okoline koji dovode do ubrzanog starenja kože najvažnije je fotostarenje kao posljedica prekomjernog i kumulativnog izlaganja ultravioletnim zrakama, što kao posljedicu ima promjene u strukturi epidermisa pri čemu koža postaje fragilnija, uz povećanu suhoću i gubitak elastičnosti, te nastanka crvenila, pigmentnih promjena i teleangiektazija. Starenjem kože smanjuje se količina kolagena i hijaluronske kiseline u koži što dovodi do gubitka elastičnosti i hidratacije kože. Dobro hidrirana koža zdrava je i puna, stoga je dovoljan udio hijaluronske kiseline važan za mladolik izgled kože. Hijaluronska kiselina prirodni je polisaharid koji se nalazi u koži, a njezina je uloga vezati i apsorbirati vodu, što koži daje punoću, smanjuje stvaranje bora i već postojeće bore i nepravilnosti, poboljšava hidratizaciju kože i stimulira proizvodnju kolagena u koži. Kolagen je ključan u održavanju kože mladolikom, zdravom, čvrstom i punom. Najvažnija uloga kolagena je održavanje strukture i otpornosti kože – kolagen u koži doprinosi stvaranju vlaknaste mreže koja učvršćuje slojeve kože i potiče rast novih stanica.”
No, kad bore jednom nastanu, ima li doista pomoći, a da to ne uključuje odlazak na operaciju?
U estetskoj dermatologiji primjenjuju se različite anti-age metode, koje uključuju primjenu hijaluronskih filera za popunjavanje bora i vraćanje volumena licu, ali i razni postupci kojima se poboljšava tekstura kože kao što je mezoterapija uz unošenje različitih aktivnih sastojaka u kožu kao što je hijaluronska kiselina, vitamini i antioksidansi. Sinteza hijaluronske kiseline i kolagena može se potaknuti različitim postupcima kao što su tretmani koji rade na principu mikroozljede tkiva i posljedičnog poticanja prirodnih regenerativnih procesa u koži (tretman mikroiglicama, laserski tretman, tretman radiofrekvencije). Navedeni tretmani potiču obnovu kože, obnavljajući njezin elasticitet.”
I mladoj i starijoj koži zajedničko je da zahtijevaju redovitu njegu. No, što je najvažnije za njegu zrele kože i kako se ona razlikuje od njege mlade kože?
“Zrela koža zahtijeva posebnu njegu uz primjenu preparata sa aktivnim sastojcima kojima se vraća elastičnost i potiče regeneracija i pomlađivanje kože. Za ublažavanje bora najbolji su odabir kreme s retinolom (derivat vitamina A) i hijaluronskom kiselinom. Retinoidi povećavaju staničnu aktivnost u dermisu ublažavajući manjak elastičnosti kože. Retinol pomaže u sintezi kolagena, potpomaže rast i obnavljanje tkiva i štiti kožu od negativnih utjecaja slobodnih radikala. Najvažniji dio njegujućeg režima zrele kože je dobra hidratacija zbog čega je hijaluronska kiselina nezaobilazni sastojak u njezi. Također se preporuča primjena hidratantnih krema koje sadrže eksfolijante poput AHA kiseline, te antioksidanse poput C i E vitamina. Dnevna bi krema također trebala imati zaštitni faktor, najmanje SPF 30+ kako bi se spriječilo fotostarenje kože.
Netko će reći: “Ali njega kože košta, kreme su skupe, a da o odlascima kozmetičaru i ne govorimo.” Je li istina da su skuplje kreme bolje od jeftinijih?
Važno je znati da cijena proizvoda nikako nije garancija kvalitete te da je potrebno temeljito čitati koje aktivne sastojke krema sadrži. Preporuča se primjena prirodnih krema za lice koje sadrže isključivo čiste, biološki kontolirane biljne sirovine, i koje ne sadrže parabene i sintetske mirisne komponente. Za garanciju kvalitete potrebno je provjeriti da li krema ima certifikat da je dermatološki testirana.
U novinama i na portalima ponekad se mogu naći savjeti i ideje o tome da je vlastitu kremu moguće “smućkati” kod kuće i da sve što nam je za to potrebno zapravo već imamo u vlastitoj kuhinji. No što je istina s kremama i pomadama iz kućne radinosti? Mogu li one biti doista jednako dobre kao i kreme poznatih proizvođača?
Za formulaciju krema u kućnoj radinosti potrebno je veliko znanje i razumijevanje podudarnosti aktivnih sastojaka koji se koriste. Stoga je važno kritički pristupiti edukaciji i ne eksperimentirani na vlastitoj koži kako ne bi došlo do iritacije ili poticanja upalnog procesa uslijed komedogenog djelovanja nepodudarnih uljnih sastojaka.
Problematična koža nije samo estetski problem već može ukazivati i na neke zdravstvene probleme. Koji se zdravstveni problemi mogu iščitavati na zreloj koži?
Starija koža nosi sa sobom povećani rizik od nastanka prekanceroza i tumora kože, vrlo često kao posljedica prekomjernog izlaganja UV zrakama tijekom života. Osim toga kao posljedica nekontroliranog izlaganja suncu na zreloj koži se mogu se pojaviti diskoloracije i teleangiektazije ali i neke fotodermatoze koje mogu u podlozi biti posljedica autoimunog zbivanja u organizmu (kao što je lupus ili druge autoimune bolesti vezivnog tkiva).
Na kraju smo zamolili doktoricu Kotrulja da našim čitateljicama zrelije dobi da nekoliko savjeta vezanih uz njegu kože.
Svakodnevna njega kože je imperativ u pravilnoj njezi, uz primjenu krema s aktivnim sastojcima kao što je glikolna kiselina ili retinol, te antioksidansima kako bi se spriječio nastanak slobodnih radikala koji potiču starenje i degenerativne promjene u koži. Možda ne možemo usporiti vrijeme, ali bez obzira na to, možemo djelovati na fotoinducirano starenje kože, kao posljedica izlaganja kože UV zrakama, koje imaju kumulativni učinak u poticanju starenja kože. Zapravo bismo trebali izbjegavati pretjerano izlaganje suncu od najranije mladosti. Potrebno je izbjegavati izlaganje izrazito jakom suncu, nositi odgovarajuću odjeću, šešir i sunčane naočale, koristiti proizvode za zaštitu od sunca s visokim faktorom zaštite.
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.
