Iako je nekad važilo da su lažne vijesti oblik propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem tiskanih novina, pojavom interenta sve se promijenilo. Takozvani fake news (lažne vijesti, eng.) danas često proizvode i specijalizirane agencije, što je bilo razvidno i tijekom izbora na kojima je američkim predsjednikom postao Donald Trump. Primarni kanal širenja više nije tisak, već su to opskurni portali i društvene mreže.
Kao pomalo zabavan, ali i politički opasan, primjer fake newsa možemo izdvojiti i informacije koje se ovih dana plasiraju diljem svijeta o Kolindi Grabar-Kitarović najviše iz Kine, Sjedinjenih Država i Afrike. Predsjednica je, naime, postala hit zahvaljujući do sada neviđenom ponašanju na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Grljenje nogometaša i sudaca, ljubljenje pehara koji Hrvatska nije osvojila i radosno tupkanje po tjemenu francuskog predsjednika Macrona, priskrbili su joj titulu kraljice srca oko koje su proteklih dana raspredane brojne legende. U 24 sata nakon finalnog ogleda u Moskvi u cijelom svijetu objavljeno otprilike 25 posto više vijesti sa spominjanjem predsjednice u odnosu na Luku Modrića.
Jedna od njih širi se internetom poput požara i kaže: „Nije samo lijepa. Prodala je predsjednički zrakoplov, a novac uplatila u proračun. Prodala je Mercedese namijenjene ministrima i novac vratila narodu. Sebi isplaćuje minimalac, a ministarske plaće je prepolovila. Smanjila je trošak veleposlanstava na 60%. Povećala je minimalnu plaću u privatnom sektoru. Govori sedam jezika i vjeruje da nije na višem položaju od ostalih građana. Zašto je ne bismo posudili na nekoliko dana i pokazali korumpiranim političarima kako se vlada?“
Druga vijest prikazuje Nikolinu Žiljak, ZET-ovu vozačicu koja je pet sati vozila autobus s Vatrenima pa ispod slike piše: „Pogledajte kako hrvatska predsjednica vozi nacionalni tim. Kažite nešto o ovoj divnoj predsjednici!“ Objava je u manje od 24 sata postigla 17.640 dijeljenja i 3.000 lajkova, što dovoljno govori o tome koliko je lako prevariti korisnike društvenih mreža.
Brojni hrvatski građani pokušavaju demantirati ove laži. Jedna komentatorica kaže: „Za vrijeme njene vladavine mnoge su obitelji emigrirale u druge zemlje Europske unije, tražeći bolji život. Pogledajte prazna hrvatska sela. Pitajte lokalne ljude.“ No ima i onih koji misle da treba podržavati lažnu sliku koju je svijet stekao o Hrvatskoj. „Mene su učili da u javnosti ne govorim protiv svoje familije ili domovine, jer da je to kao da pljunete u vis pa vam padne na čelo. A opet, možda Hrvatska nije vaša domovina“, poruka je koju je ispisala čitateljica kojoj je lijepa laž o domovini ipak važnija od istine i surove stvarnosti.
