Đakovčanka Dubravka M. (60) od prije dvije godine u prijevremenoj je mirovini. Voljna je i dalje raditi, no u ovoj kategoriji umirovljenika to nije moguće, piše Glas Slavonije.
„Ovo pitanje regulirano je za sve druge skupine, svi mogu raditi osim mene zato što sam u prijevremenoj mirovini, a nisam u nju otišla svojom, nego voljom poslodavca. Ispada da ja sa 60 godina ne mogu raditi u mirovini, a onaj sa 65 može“, žali se Đakovčanka i dodaje da raditi mogu i oni u starosnoj, invalidskoj i braniteljskoj mirovini.
„Osim, što je ova kategorija natjerana da ode u prijevremenu mirovinu te kažnjena umanjenim iznosima takve mirovine, kažnjena je i ovom diskriminacijom ustege prava na rad“, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). U praksi mnoštvo umirovljenika radi na crno pa se kroz kvalitetnije rješenje ove problematike rješava i siva zona. Najkritičniji upozoravaju da umirovljenici postaju konkurencija mladim i mlađim generacijama na tržištu rada, no umirovljeničke udruge i sindikati to odbacuju. Iritira ih što država podiže kvote uvoznih radnika – sada je ta kvota podignuta na 35.500 stranaca, a među ovom populacijom, ističu, itekako je radnog žara, znanja i iskustva.
Prema podacima HZMO-a, korisnika starosne mirovine, ostvarene prema općem propisu, koji ne gube pravo na mirovinu, niti im se obustavlja njezina isplata ako se zaposle i rade do polovice punog radnog vremena, zaključno s krajem svibnja, bilo je 4651. Što se tiče korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (djelomični gubitak radne sposobnosti) ostvarene prema općem propisu, a zaključno s 31. svibnja, je 5253, ističu u HZMO-u.
Znači, u mirovini, a bez obustave njezine isplate, trenutno radi manje od 10.000 umirovljenika što predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović ocjenjuje niskom razinom zaposlenosti među starijim osobama. Pravo svih umirovljenika na rad, pa i onih u prijevremenoj mirovini, SUH i Matica umirovljenika istaknuli su kao jedan od zahtjeva za mirovinsku reformu.
“To bi značio rad bez ustege mirovine za sve kategorije umirovljenika pod istim uvjetima, kao što je omogućeno svim kategorijama branitelja. U slučaju nastavka diskriminatornog isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad, osobito stoga što je u Hrvatskoj vrlo niska stopa radne aktivnosti starijih osoba, još više će bujati rad na crno. K tome, nema vjerodostojnog opravdanja isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad naspram omogućenog rada za tzv. starosne umirovljenike jer prijevremeni imaju četiri godine staža i plaćanja doprinosa više nego starosni umirovljenici, a prosječno su mlađi 8 godina. Naposljetku, Hrvatska bi umjesto prekarnog rada za mlađe radnike, mogla dopuniti potrebe tržišta za takvim oblicima rada zapošljavanjem umirovljenika, umjesto uvozom radne snage“, navode u zahtjevima u ime Matice i Sindikata umirovljenika njihove predsjednice Višnja Fortuna i Jasna A. Petrović.
„Želimo zaustaviti non-stop guranje starije populacije u ilegalu jer oni rade i sada – kuhaju, peru, čiste, čuvaju djecu, pletu, prodaju. Većina radi na crno i žive u svojevrsnoj ilegali i u strahu. Motiv nam je da oni koji su dostojanteno zaradili svoj staž i mirovinu ne trebaju se osjećati kao kriminalci ako rade. Treba im omogućiti rad kao i u drugim zemljama“, kaže Petrović za Glas Slavonije.
