Jedan od najvažnijih njemačkih stručnjaka za socijalnu skrb i javnu upravi kritizirao postojeći mirovinski sustav, ocijenivši ga zastarjelim i neprilagođenim današnjim uvjetima.
Dr. Joachim Rock, izvršni direktor organizacije Njemačko udruženje za socijalnu skrb (Deutscher Paritätischer Wohlfahrtsverband), izjavio je ovoga tjedna da trenutačni sustav sve teže podnosi teret starenja stanovništva. Kako je pojasnio, situaciju dodatno pogoršavaju produljenje životnog vijeka i specifične mirovinske povlastice za državne službenike.
Prema Rocku, veliki problem predstavlja činjenica da u Njemačkoj oko 20 milijuna građana prima državnu mirovinu, dok dodatnih 1,5 milijuna državnih službenika prima mirovine iako nisu prethodno uplaćivali doprinose u državni sustav. Ovo stanje proizlazi iz članka 33. stavka 5. Temeljnog zakona. Zastarjeli je to propis koji postoji još od vremena Pruske.
Kako piše Frankfurter Rundschau, navedeni zakon obvezuje državu da državnim službenicima i njihovim obiteljima osigura “primjereno doživotno uzdržavanje”. Trošak takvog sustava, prema istom izvoru, iznosio je 53,4 milijarde eura u 2022. godini, a predviđa se da bi do 2040. godine mogao narasti na čak 90,7 milijardi eura.
Zbog svega navedenog, Rock smatra da je hitno potrebna reforma. “Uključivanje svih zaposlenih u mirovinsko osiguranje osiguralo bi održivo financiranje mirovinskog sustava i povećalo pravednost unutar i između generacija”, poručio je.
Istodobno, mnogi prozivaju Njemačku za nesustavnost ugovornih odnosa između države i njezinih zaposlenika što je zorno vidljivo na primjeru učitelja. Prema podacima Njemačkog saveznog statističkog ureda (Destatis), u školskoj godini 2023./2024. u Njemačkoj je radilo oko 739.460 učitelja u općeobrazovnim školama.
Prema podacima koje je objavila Europska komisija, oko 75 posto učitelja ima status državnog službenika, dok je preostalih 25 posto zaposleno na temelju ugovora o radu u javnom sektoru. To pak znači da učitelji-državni službenici ne moraju plaćati oko 600 eura obaveznih doprinosa, čime su stavljeni u povlašteni položaj nad četvrtinom kolega koji nemaju tu beneficiju i status.
Osim toga, državni službenici ostvaruju pravo na dodatke za djecu, koji za treće dijete dosežu i preko 900 eura mjesečno, dok drugi radnici na takve naknade nemaju pravo.