Udarna igla mirovinske reforme koja bi trebala stupiti na snagu sredinom godine ukidanje je penalizacije za prijevremene starosne umirovljenike. Njih je ovom trenutku više od 213.000. Takve mirovine (bez međunarodnih ugovora) u prosjeku iznose 573,49 eura, a prema podacima o isplaćenim mirovinama za veljaču 2025. godine.
“Ukidanje penalizacije će povećati velikom dijelu umirovljenika mirovine za nekih između 50 i 60 eura. Tako da sve ovo zajedno bi trebalo biti veliki iskorak. On će se naravno osjetiti u primanjima umirovljenika”, istaknuo je nedavno državni tajnik Ivan Vidiš.
Kako će se određivati i ukidati penalizacija?
Ovu materiju u prijedlogu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) regulira članak 83. pri čemu je sam zakon stavljen u javno savjetovanje pa građani i organizacije mogu svoje prigovore javno uložiti do 9. svibnja 2025. godine.
Stavak 3. propisuje određivanje penalizacije pa kaže da se polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje tako da se polazni faktor (1) smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Ukidanje penalizacije je predviđeno stavkom 9. u kojem se navodi da će po službenoj dužnosti korisniku prijevremene starosne mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) po službenoj dužnosti odrediti prijevremenu starosnu mirovinu bez smanjenja polaznog faktora iz stavka 3. ovoga članka od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik navršio 70 godina života.
Zakonodavac uz to stavkom 10. predviđa i ukidanje penalizacije korisnicima prijevremene starosne mirovine ostvarene prema posebnom propisu.
Samo jedan komentar
Na ovaj članak prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju za sada je, u sklopu javnog savjetovanja, službeno stigao samo jedan komentar. Davor Golek u njemu piše: “Zdrava i neuvrnuta logika govori da penalizaciju koja se obračunava korisniku prijevremene starosne mirovine treba ukinuti u trenutku kada korisnik ispuni uvjete za punu starosnu mirovinu. To znači sa navršenih 65 godina života, a ne pet godina nakon toga, tj. nakon što je korisnik navršio 70 godina života.”
Građanin Golek u javnom savjetovanju dodaje: “Osim ako nemate nekakvu potpuno nečasnu namjeru uštedjeti neki euro na ljudima koji su ionako jednom nogom već u grobu. Dakle, ovo predsmrtno povećanje mirovina mnogi neće ni doživjeti. Stoga vrlo jasno predlažem da se u čl. 83. stavak 9. brojka 70 zamijeni brojkom 65.”
Takav prijedlog u potpunoj je suprotnosti s aktuarskom ravnotežom i pravednom distribucijom sredstava mirovinskog osiguranja među umirovljenicima, upozorio je ranije dr. Danijel Nestić, predstojnik Odjela za tržište rada i socijalnu politiku Ekonomskog instituta Zagreb. Više o tomu možete pročitati na ovoj i ovoj poveznici.
Kada će se zakon primijeniti i na koga?
Vlada ovim izmjenama zakona, navodi to u poglavlju Ocjena stanja, namjerava obuhvatiti i korisnike koji su starosnu dob navršili prije stupanja na snagu Zakona, a mirovina bez smanjenja odredila bi im se počevši od 1. siječnja 2026.
Ponovno određivanje prijevremene starosne mirovine HZMO bi odredio u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu odredbe kojom se propisuje određivanje mirovine bez smanjenja polaznog faktora, po službenoj dužnosti.
