Hrana poput kobasica, keksa, topljenih sireva, čipsa, instant nudli, žitarica za doručak i zamrznutih gotovih jela kao što su lazanje i pizza, često je bogata šećerom, nezdravim zasićenim mastima i soli. Kakve to ima posljedice po zdravlje, otkrilo je novo istraživanje Agencije za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljena u časopisu Lancet Regional Health Europe.
Istraživanje, koje sažeto prenosi prenosi Euronews, obuhvatilo je gotovo 429.000 ljudi iz devet zemalja: Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Norveške, Španjolske, Švedske i Velike Britanije, a ispitanike se pratilo u prosjeku 16 godina. Rezultati pokazuju da ultraprerađenu hranu najčešće konzumiraju Britanci i Šveđani (njih čak 44 posto), a najmanje Talijani i Rumunji (njih 14 posto).
Dug popis bolesti
Istraživanje pokazuje da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s višim rizikom od smrti od bolesti srca, visokog krvnog tlaka, moždanog udara, aneurizme i srodnih problema s cirkulacijom, kao i probavnih problema te Parkinsonove bolesti.
Prerađena hrana i Parkinsonova bolest
Ovo je prvo istraživanje koje je identificiralo povezanost između ultraprerađene hrane i Parkinsonove bolesti i istraživači tu povezanost još ne znaju objasniti. No, napominju da otkriće pruža uvjerljiv argument za smanjenje konzumacije takve hrane.
Istodobno, povećan rizik od smrti od Parkinsonove bolesti, ali ne i od Alzheimerove bolesti, unatoč tome što su obje neurodegenerativne bolesti, također ostaje zagonetka. Autori studije smatraju da bi to moglo značiti da Alzheimerova bolest možda nije prepoznata ili dijagnosticirana u svim slučajevima, no to još uvijek nije sasvim rasvijetljeno.
Prerađena hrana i rak
Zanimljivo je i da nije pronađena povezanost između ultraprerađene hrane i raka, što je u suprotnosti s prethodnim istraživanjima. Tu razliku u rezultatima mogao bi objasniti alkohol. Naime, neka se pića poput viskija, gina i ruma, smatraju ultraprerađenima, što znači da se obično uključuju u analize o tome kako utječe na zdravlje. Alkohol pak dokazano uzrokuje sedam vrsta raka.
O tome je Esther González-Gil, znanstvenica koja radi za WHO i glavna autorica studije, izjavila kako njihova istraživanja tu ne prestaju. “Naš tim i dalje istražuje postoji li povezanost između ultraprerađene hrane i određenih vrsta raka, s obzirom na to da je studija proučavala rak općenito. Uključivanje specifičnih vrsta raka moglo bi pokazati s kojom je vrstom raka potencijalno povezana konzumacija prerađene hrane”, istaknula je.
Povezanosti između ultraprerađene hrane i svih drugih navedenih zdravstvenih rizika bile su pak posve jasne, nepobitne i značajne čak i kad su istraživači uzeli u obzir ostale čimbenike poput pušenja, pretilosti, tjelesne aktivnosti i socioekonomskih faktora.
Prehranom do zdravlja
Valja reći i da studija ima određena ograničenja jer je istraživanje započelo 1990-ih kada je prehrana drugačije izgledala. Također u obzir nisu uzete promjene u tehnikama obrade hrane i pravilima kao što su europska ograničenja na trans masti koja su uvedena 2021. godine.
Unatoč tome, istraživanje jasno pokazuje da čak i male prehrambene promjene mogu imati veliki utjecaj na zdravstvene rizike. Zamjena svega desetine prerađene i ultraprerađene hrane u svakodnevnoj prehrani, s cjelovitim ili minimalno prerađenim namirnicama poput voća, povrća, graha i cjelovitih žitarica, pokazala je niži rizik od rane smrti od niza bolesti.
