Iako puno brinu, Hrvati su uglavnom zadovoljni. Poruka je to novog Standardnog Eurobarometra koji je objavila Europska komisija.
Riječ je o redovnom istraživanju koje se objavljuje još od 1974. godine, a obuhvaća cijeli niz tema vezanih uz Europsku uniju te zemlje članice i kandidatkinje. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno na 1002 ispitanika u listopadu 2024. godine.
Zadovoljstvo životom
Nezadovoljstvo hrvatskih ispitanika svojim životom u posljednjih se deset godina zamalo prepolovilo. U proteklih se pola godine broj nezadovoljnih povećao za tri postotna boda (19 posto), za koliko se smanjio i broj zadovoljnih (81 posto), kojih danas ima pet postotnih bodova manje od u međuvremenu stagnirajućeg prosjeka EU-a (86 posto). Ipak, zadovoljnih svojim životom u Hrvatskoj više je no četverostruko više nego nezadovoljnih.
Glavne teškoće na nacionalnoj razini
I prosječni hrvatski i prosječni europski ispitanik na prvo mjesto teškoća s kojima se njihova zemlja suočava stavljaju inflaciju. U Hrvatskoj je, međutim, zabrinutih zamalo dvostruko više (63 posto) od prosjeka EU-a (33 posto) i broj zabrinutih zbog inflacije u proteklih je pola godine porastao za četiri postotna boda, dok se na razinu EU-a smanjio za pet bodova.
Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju stanje gospodarstva (22 posto), koje je prosječnom europskom ispitaniku na trećem mjestu. Na trećem mjestu briga su mirovine (17 posto) s jakim uzlaznim trendom zabrinutosti, dok se na razini EU-a mirovine smatraju znatno manjom teškoćom (9 posto). Na drugome je mjestu teškoća na razini EU-a, koja zabrinjava svakog petog europskog ispitanika, useljavanje (20 posto). Ono, pak, zabrinjava manje od desetine hrvatskih ispitanika (8 posto), unatoč velikom uvozu radne snage iz trećih zemalja.
Glavne teškoće na razini EU-a
Najvećom teškoćom s kojom se EU trenutačno suočava i hrvatski i europski ispitanici smatraju rat u Ukrajini. Na drugo mjesto hrvatski ispitanici stavljaju međunarodnu situaciju, koja je europskima na trećem mjestu, a europski useljavanje. Hrvatski ispitanici na treće mjesto stavljaju inflaciju.
Povjerenje u EU, dojam EU-a, privrženost EU-u
Europskoj uniji sklono je vjerovati 53 posto hrvatskih ispitanika, četiri postotna boda manje nego prije pola godine, ali dva postotna boda više od europskog prosjeka.
Na polovicu hrvatskih ispitanika, tri postotna boda manje nego prije pola godine, EU ostavlja pozitivan dojam. To je šest postotnih bodova više od europskoga prosjeka. Negativnu predodžbu o EU-u ima 13 posto hrvatskih, a 17 posto europskih ispitanika. Ipak, EU-u je privrženo 61 posto hrvatskih, a 63 posto europskih ispitanika.
Povjerenje u domaća glasila
U vjerodostojnost domaćih glasila vjeruje 60 posto hrvatskih ispitanika, devet postotnih bodova manje od prosjeka EU-a. U protekle je dvije godine povjerenje u hrvatska glasila poraslo za čak 12 postotnih bodova. Ipak, 70 posto i hrvatskih, i europskih ispitanika često nailazi na lažne vijesti, a da postojanje dezinformacija predstavlja problem za njihovu zemlju smatra tri četvrtine hrvatskih i još dva postotna boda više europskih ispitanika.
Zadovoljstvo djelovanjem demokracije
Djelovanjem demokracije u njihovoj zemlji zadovoljno je 44, a nezadovoljno 55 posto hrvatskih ispitanika; na prosjeku EU-a taj je postotak upravo obrnut.
Useljavanje
Useljavanju državljana trećih zemalja protivi se 55, a podržava ga 44 posto hrvatskih ispitanika. To je gotovo na prosjeku EU-a.
Srednjoročni zadatci EU-a
Hrvatski ispitanici smatraju da bi se EU srednjoročno ponajviše trebao baviti gospodarstvom, pa sigurnošću i obranom te poljoprivredom. Za prosječnog europskog ispitanika sigurnost i obrana su na prvome mjestu, useljavanje na drugom, dok treće mjesto dijele gospodarstvo te klima i okoliš.
