Pet stvari koje ljudi najčešće požale u mirovini

Kada otići u mirovinu? Logičan odgovor bio bi: kada smo još dovoljno zdravi da možemo uživati u njoj, a pri tome smo si osigurali dovoljan mirovinski prihod kroz državnu mirovinu i mirovinsku štednju.

Veliku ulogu u ovoj odluci igraju emocije i očekivanja, a očekivanja se često – izjalove. Nekoliko godina pred mirovinu intenzivno uspoređujemo trenutni život s onim što zamišljamo kao idealnu mirovinu i pri tome često precjenjujemo koliko ćemo biti sretniji kao umirovljenici. Zbog toga nisu rijetki oni koji donose kratkovidne odluke koje kasnije požale. U nastavku donosimo pet najčešćih razloga za to.

1. Prerano umirovljenje

Mnogi jedva čekaju prestati raditi, no prerani odlazak u mirovinu može donijeti više problema nego zadovoljstva. To često znači odustajanje od ključnih godina visokih primanja koje bi se mogle iskoristiti za povećanje prosjeka, ali i mirovinske štednje.

Osim toga, prerani odlazak može poremetiti društveni život i ostaviti osjećaj praznine ako niste spremni za iduću fazu života. Prosječan hrvatski umirovljenik iza sebe ima 31 godinu radnog staža, no situacija se popravlja. Ove godine u mirovinu su odlazili radnici koji su nakupili četiri godine više.

Ako želite ranije u mirovinu, razmislite o postupnom prelasku. Rad na pola radnog vremena može vam omogućiti dodatne prihode, održavanje društvenih veza i lakšu prilagodbu na novi način života.

2. Prekasno planiranje

Često mislimo da imamo dovoljno vremena za planiranje mirovine. Međutim, što duže čekamo, to je teže stvoriti nekakvu ozbiljniju mirovinsku štednju. Rezultat može biti manja financijska otpornost i odustajanje od stvari koje bismo nekad nazivali posve običnim i očekivanima, a u mirovini postaju luksuz.

Bez obzira na to koliko godina imate, počnite planirati mirovinu odmah. Strategije se mogu mijenjati, ali ne zaboravite da je vrijeme jednako vrijedan resurs kao i novac; barem kada se o mirovinskom planiranju radi.

3. Podcjenjivanje duljine mirovine

Koliko dugo ćete živjeti u mirovini? Ako to ne znate, teško je precizno planirati koliko vam štednje treba. Većina ljudi ima lošu predodžbu o vlastitom životnom vijeku, što može rezultirati nedostatkom sredstava u kasnijim godinama.

Ne oslanjajte se na životni vijek svojih roditelja ili proizvoljne procjene. Oslonite se na najnovije podatke o očekivanoj životnoj dobi. Očekivani životni vijek za Hrvatsku je 78 godina, pri čemu će žene živjeti par godina dulje, a muškarci par godina kraće od toga.

4. Zanemarivanje inflacije

Inflacija je neizbježna, a njezin utjecaj na troškove života postaje vidljiv tek nakon duljeg razdoblja. Mnogi griješe procjenjujući buduće troškove prema današnjim cijenama, što može stvoriti financijske probleme.

U planiranju mirovine obavezno uzmite u obzir rast troškova života. Redovito ažurirajte svoje procjene i izradite proračun koji će uključivati buduće troškove, kako biste izbjegli neugodne financijske iznenađenja.

5. Nedostatak učinkovite investicijske strategije

Hrvatski građani mentalitetski očekuju da će se država pobrinuti za sve njihove potrebe i isplanirati im budućnost, no živimo u vremenima osobne odgovornosti za vlastite odluke i život. Imate li strategiju ulaganja za mirovinu? Često slušamo kako američki umirovljenici starost provode na kruzeru. No to sigurno nisu umirovljenici koji se oslanjaju na golu državnu penziju.

Napravite plan štednje, no nemojte tu stati. Diverzificirajte ulaganja i redovito provjeravajte svoje strategije kako biste osigurali da odgovaraju vašim ciljevima i rizicima.