Snažan vjetar, obilne kiše, snijeg, mraz i sunce sve češće testiraju otpornost naših vrtova. Ponekad se može činiti kao da je uživanje u vrtlarstvu zapravo borba s prirodom, no postoje načini kako zaštititi vrt od vremenskih nepogoda.
Obilne kiše
Biljkama je potrebna kiša, ali sve češće bilježimo jake pljuskove koji dovode do poplavljenih travnjaka i natopljenog tla. Kad je tlo previše zasićeno vodom, tada u njemu nema dovoljno zraka. Naime, i korijenu treba zrak pa se u natopljenom tlu guši i trune.
Voda se najviše zadržava na slabo dreniranom tlu ili tamo gdje je tlo previše sabijeno i ugaženo. U vrtovima koji poplavljuju pokušajte napraviti dobru odvodnju kanalima. Višak vode prikupljajte u podzemnim spremnicima. Spriječite slijevanje vode s krovova u vrt na način da kišnicu prikupljate u bačvama. Sada već postoje dekorativne bačve za kišnicu. Sva ova akumulirana voda dobro će vam doći za zalijevanje vrta u sušnim periodima.
Ako je vrt na poziciji koja cijelu godinu drži vodu, razmislite o biljkama kojima gode baš takvi uvjeti i pretvorite nedostatke u prednost. Drugim riječima, kad vam život da limune, napravite limunadu.
Snijeg
Snijeg izgleda spektakularno, ali dugotrajni i neuobičajeno teški snježni pokrivač može oštetiti biljke. Najbolje je lagano otresati snijeg s grana grmlja i drveća kako biste spriječili lomljenje. Što se tiče niskog i zeljastog raslinja, snijeg zapravo djeluje kao izolator od mraza, no jako osjetljive biljke ipak nisu zaštićene.
Ako je najavljen veliki snijeg, premjestite sve nježne biljke na zaštićeno mjesto, poput staklenika ili zatvorenog dijela vrta. Biljke sa slabijim stabljikama ili granama također mogu biti osjetljive na oštećenja pa razmislite o dodatnoj zaštiti.
Mraz
Mraz je veliki neprijatelj mnogih biljaka jer uzrokuje trajna oštećenja. Ako je najavljen mraz, premjestite posude s biljkama bliže zidovima kuće radi topline i pripremite prozirne folije ili stare tkanine za prekrivanje osjetljivih biljaka.
Posebno pripazite na mraz koji “udara” nakon toplijeg razdoblja, jer nagli pad temperature može šokirati biljke. Ako vrt ima dijelove u kojima se mraz duže zadržava, razmislite kako promijeniti raspored sadnje ili posadite otpornije vrste.
Previše sunca
Duga sunčana razdoblja tijekom toplijih mjeseci mogu brzo spaliti i osušiti biljke. Sunce isušuje i lišće i korijenje, stoga uvijek razmišljajte o pravilu “prava biljka na pravom mjestu”.
Biljke koje prirodno rastu u sjenovitim šumama treba posaditi na mjestima gdje ima sjene i humusnog tla. Sunčane pozicije dobre su za bilje koje voli sunce i dobro drenirano tlo. Prije sadnje provjerite upute o potrebama biljke na etiketi. U sušnim periodima dobro će vam doći kišnica i otopljeni snijeg koje ste prikupili tijekom proljeća i zime.
Snaga vjetra
Vjetar ne pogađa samo priobalne vrtove; isti problem može utjecati na izložene vrtove, balkone, krovove ili uske prolaze na kontinentu. Jak vjetar može osušiti lišće i tlo, a može čak slomiti grane i izvaliti stabla. Posljednjih godina svjedoci smo oluja koje izvaljuju i stoljetne hrastove, a posebno su tomu sklona gradska stabla s narušenom statikom uslijed lošeg orezivanja ili sadnje uz zgrade.
Također, pri jakim vjetrovima treba pripaziti na plastenike i staklenike koji su osjetljivi na leteće predmete. Uz to, i vrtni namještaj može završiti kod susjeda. Zato osigurajte sve predmete koji se lako mogu otpuhati, spremite ih u šupu ili kuću kad su vjetroviti dani pred vratima.
Kod izbora biljaka za vjetrovite prostore, inspirirajte se biljem koje prirodno raste uz obalu ili na planinama. Te biljke su se već prilagodile ekstremnim uvjetima i mogu odlično uspijevati i u vašem vrtu.
